Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
| 08.05.2008. | Print | Pošalji link |
Zahuktali ritam sezone Teatra &TD s najmanje jednom premijerom mjesečno ne pokazuje znakove posustajanja.
Naprotiv, tematski postaje sve provokativniji, a jedna od najvećih ovosezonskih atrakcija bit će i Shakespeareov «Koriolan» u režiji zločestog dječaka hrvatskog glumišta i Akademije dramske umjetnosti Mirana Kurspahića. Osim po sudjelovanju u čuvenoj pobuni na akademijinom Odsjeku kazališne režije, pročuo se režijom i sudjelovanjem u Handkeovom «Vrijeđanju publike», ali i projektom «Sumo Sumarum» zbog kojeg je najprije kao gledatelj bio izbačen iz HNK, a nakon toga je i u sumo borbi pobijedio Toma Gotovca, ili možda Antonija Lauera. Riječ je o projektu koji je ovaj apsolvent prijavio kao ispit iz kolegija Inovativna režija, ali je na kraju odbijen, čime je započeo i njegov autoreferencijalni «Virtualni džihad» protiv te visokoškolske ustanove, ali i ne samo protiv nje.
Svojevrsni nastavak «svetog rata» je i «Koriolan – Stup društva». Iako je ubacio i nešto Ibsena, predstava se ipak bavi odnosom jednog od manje izvođenih i manje popularnih komada Williama Shakespearea i hrvatske zbilje. Oni se naime, fascinantno poklapaju, smatra Kurspahić, pa ga zato i čudi da ga se on prvi sjetio: «Kazalište bi se trebalo baviti aktualnim temama, a teme koje «Koriolan» nudi su upravo to: što su generali, što su heroji, kako ih mi tretiramo i kako bismo ih trebali tretirati.»
Shakespeareov «Koriolan» priča je, najkraće rečeno, o vojničini koji ne funkcionira u civilu, a ni demokraciji. Istodobno, govori i o načinu kako nastaju ili se po potrebi proizvode ratni heroji, te kako nestaju kad za njih više nema mjesta na političkom ili vojnom Olimpu. Riječ je o najmilitarističkijem Shakespeareovom tekstu, što je Kurspahića posebno privuklo, dok drukčija karakterizacija, kao i izostanak velikih monologa tipa «Biti ili ne biti», redatelje uglavnom odbija. Posebno zanimljiv je autorov odnos prema naslovnom liku: «Shakespeare Koriolana ne osuđuje u potpunosti, ali ga niti ne hvali baš previše, a to je upravo pozicija koju i sam imam prema generalima iz Domovinskog rata.»
![]() |
Miran Kurspahić svoju verziju «Koriolana», začinjenu dijelovima iz Ibsenovih «Stupova društva», ali i gomilom filmskih, glazbenih i kazališnih citata, najavljuje kao suvremenu i interaktivnu predstavu o trenutku u kojem živimo. Jedino takve, smatra, i treba raditi. Napraviti predstavu o ratnim herojima ili lažnim herojima, te o generalima koji nisu «omirisali barut» ili su pak i sami u ratnom klanju uživali preko svake mjere, u Hrvatskoj još uvijek podrazumijeva i stanovitu količinu hrabrosti. No, redatelj tvrdi da poruke u «Koriolana» nisu upisane, kao ni dominantni politički stav. «Nadam se da će, kao i svaka dobra predstava, i «Koriolan – Stup društva» postaviti neka važna pitanja. Iako je general glavni lik, protagonist drame je i u izvorniku zapravo puk, točnije Rimljani. Zato i radim interaktivnu predstavu, jer je publika integralni, nezamjenjivi i bitni dio događanja.»
U «Koriolanu – Stupu društva», pored Milivoja Beadera, igraju Lana Barić, Dean Krivačić, Nikša Marinović, Dino Škare, Sven Jakir, Vanja Vascarac i sam redatelj Miran Kurspahić. S pjevanjem, pucanjem, vojničkim drilom i aktivnom demokracijom, predstava premijerno igra 8. svibnja u 21 sat na otvorenim i zatvorenim prostorima Studentskog centra, dok su prve reprize na rasporedu 9., 12. i 14. svibnja.
(I.R.)
Pročitajte i ...
Žrtve zemljopisa 2: Povratak žrtve - Miran Kurspahić
Je li Miran Kurspahić zločesto dijete hrvatske kazališne režije?
Miran Kurspahić: Kao glupi idealist vidim svjetlo na kraju tunela
Carstvo radosti - Miran Kurspahić
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Sve o Europi na Velesajmu kulture
Velesajam kulture na temu Europe
Gordana Vnuk
Eurokaz 2008.
Marin Blažević više ne vodi Teatar &TD
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'

