Dani satire u potrazi za kvalitetnim humorom u kazalištu
| 31.05.2007. | Print | Pošalji link |
Iako ove godine Tjedan suvremenog plesa počinje tek 3. lipnja, Dani satire se drže termina i otvara ih baš 1. lipnja - gostujuća predstava.
Izbornik 31. Dana satire, dramaturg i kazališni kritičar Hrvoje Ivanković izabrao je 14 predstava, produkcije 13 kazališta uglavnom iz Hrvatske, ali i po jednog predstavnika iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije. Dane satire od 1976. organizira Satiričko kazalište Kerempuh, ali ta satirička odrednica i u nazivu kazališta, i u imenu festivala u međuvremenu je, s čime se slaže i Ivanković, izgubila na značenju ali je postala brend. Tako ove godine satire baš i neće biti na Danima satire, jer oni su zapravo festival smijeha i komedija, ali se ne smiju tako zvati zbog konkurencije. Umjesto satire, Ivanković je pokušao pronaći kvalitetni humor, koji ne podilazi i koji ne nalikuje onome što se pod humor pokušava prodati u recentno nabujaloj domaćoj televizijskoj produkciji. Zato tvrdi da je u ovogodišnjem izboru izbjegavao rutinske repertoarne uratke i bezlični komercijalni teatar kojem je jedini cilj nasmijati publiku. Pokušao je, tvrdi, dovesti predstave koje na humorni, a često i crnohumorni način progovaraju o suvremenosti i društva u kojem živimo.
U potrazi za kvalitetnim humorom, kako je to praksa već nekoliko posljednjih godina, izbor Dana satire donosi i mnoge predstave koje nominalno i nisu komedije niti ih gledatalji tako percipiraju. Među takve Ivanković svrstava «S druge strane» Zagrebačkog kazališta mladih, «Kako misliš mene nema» Teatra EXIT i «Smisao života gospodina Lojtrice» iz KNAP-a. Njima je zajedničko to da su nastale ne po gotovom dramskom predlošku nego iz autorske vizije redatelja, a ponekad i dramaturga, u rada na samoj predstavi. Na sličan način napravljena je i «Narančina kora», produkcija beogradskog Ateljea 212 koja otvara 31. Dane satire. Predstava je doduše nastala na temelju teksta mlade autorice Maje Pelević, koja je inspiracijski impuls pronašla u reklami za kremu protiv celulita, ali je tekst prilagođavan kroz režiju inače poznatog filmskog autora Gorana Markovića.
Pored komediografskih klasika, kao što su Gogolj i Čehov, ove će se godine, zahvaljujući repertoarnim iskoracima nezagrebačkih kazališta, predstaviti i neki dramski noviteteti, tvrdi izbornik Hrvoje Ivanković. Najvažniji među njima je «Igranje žrtve» ruskog autorskog dvojca, braće Vladimira i Olega Presnjakova, čiju je hrvatsku praizvedbu u Kazalištu Virovitica postavila Snježana Banović. Kako je riječ o pravom hitu europskih pozornica, stoga je gostovanje Kazališta Virovitica jedan od favorita ovogodišnjih Dana satire. Sljedeći novitet dolazi iz Pule, točnije tamošnjeg Istarskog narodnog kazališta u kojem je sarajevski redatelj Dino Mustafić postavio hrvatsku praizvedbu teksta inače domaćoj publici već dobro poznatog bugarskog «čuda od dramskog autora» Hrista Bojčeva. Pod naslovom «Orkestar Titanik» krije
se metafora o bezidejnom i bezizlaznom svijetu u kojem živimo, a predstava ima i prvorazrednu podjelu koju čine Lucija Šerbedžija, Goran Navojec i Borko Perić.
U uspješnice koje su tek krenule u pohod po domaćim festivalima ubraja se i «Ćelava pjevačica» splitskog HNK u dramaturškoj obradi i režiji ruskog redatelja Aleksandra Ogarjova. Njega zagrebačka i splitska publika poznaje preko svojedobnog izuzetno uspješnog gostovanja ruske produkcije «Svećenikove djece» Mate Matišića, a nakon Splita, prihvatio je i poziv iz Gavelle gdje ubrzano priprema njihov prvi naslov u sljedećoj sezoni. Kritika se uglavnom složila oko kvalitete splitske «Ćelave pjevačice», dok se Hrvoja Ivankovića posebno dojmio redateljev rad s glumcima.
Jedno od zanimljivijih gostovanja na 31. Danima satire bit će i «Ničiji sin» Mate Matišića, predstava koju je na prošlogodišnjim Riječkim ljetnim noćima režirao Vinko Brešan. Posljednji dio «Posmrtne trilogije» Mate Matišića sam je po sebi izuzetno snažan i intrigantan, pa čak i kontroverzan, dok ga u samoj izvedbi takvim čini i, nakon duže pauze, uspješan povratak Božidara Alića.
Ostatak programa uglavnom su predstave zagrebačkih kazališta, koje igraju ili u Kerempuhu ili u matičnim kućama, dakle Gavelli i ZKM-u. Ovu manifestaciju zatvoriti će svečana dodjela nagrada, o kojima odlučuju Joško Juvančić, Marija Sekelez i Želimir Ciglar, i to 20.06.2007. Koliko će Zlatnih smijehova oni podijeliti točno se zna, no koliko će smijeha ovogodišnji Dani satire izazvati u publici - nitko ne može predvidjeti.
(I.R.)
Pročitajte i ...
'Život u sjeni banane' u Virovitici
Ivan Vidić: 'Tranzicija nije nesretna jer ljudi su je htjeli'
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'
