Hipi komuna na Brijunima

Najavljena pod naslovom ‘1968.’, a nakon toga i s dodanim imenom Dušana Jovanovića, predstava još nije izazvala medijsku pozornost kakvu zaslužuje svaki spomen mitske godine, ali čini se da je u tome odradila onaj dio duga koji ostaje nakon zapravo već proslavljene obljetnice. Četiri desetljeća od parole ‘Budimo realni, tražimo nemoguće!’ u međuvremenu su i kod nas obilježila razna knjižna i magazinska izdanja, cijeli filmski festival, te nebrojena medijska prisjećanja, analize i projekcije naknadne pameti. Zato se čini da Ulyssesova 1968. dolazi nešto kasnije, ali to ne treba značiti i da je manje zanimljiva.

Igrajući na kartu trenda potaknutog okruglom obljetnicom, Kazalište Ulysses okrenulo se, sudeći po najavi, projektu koji se može opisati kao najeksperimentalniji i najotvoreniji u procesu nastanka od svih dosadašnjih. Umjesto dramskog predloška, ovakvog ili onakvog, ovoga puta predstava je nastala upravo odbacivanjem unaprijed napisanog materijala i to nakon hipertofiranog rada na njemu. Osnovica su šezdesetosmaška događanja, iskustva i nasljeđe, dok se sve ostalo gradilo tijekom proba, pa zato novu predstavu Kazališta Ulysses potpisuje, umjesto jednog ili nekolicine autora, cijeli tim koji ju je i stvarao. Tako je, tvrdi gotovo stalna redateljica brijunskog kazališta Lenka Udovički, i svaki doneseni tekst, od Jovanovićevog do Shakespeareovih ‘Romea i Julije’, tek materijal za glumačko-dramaturško-redateljsku igru.

Uglavnom zbog obljetnice, 1968. bavili su se ove godine mnogi, među kojima su kazalištarci, pogotovo domaći, ipak rijetki. Međutim, odjek mitske godine na Brijunima se može prepoznati ne samo po obljetnici, nego i po samom načinu funkcioniranja te kazališne oaze. Onima manje upućenima, Kazalište Ulysses može izgledati kao neka hipi komuna na rajskom otoku. No, kad se govori o kazalištu na Brijunima, neosporna je činjenica da se svi njegovi akteri trude uvjeriti javnost da je riječ o isplativom projektu, koji, s druge strane, baš kao svojedobno i sretna i blatna mladost Woodstocka, ipak ovisi i o institucionalnoj potpori. Ostavi li se po strani stara rasprava treba li Grad Zagreb financirati kazalište koje nije u Zagrebu, ali u njemu ponekad, doduše rijetko, gostuje, Ulysses je ipak razlog zbog kojeg se čak i mnogi Zagrepčani odlučuju na cjelodnevni izlet na Brijune. Takva motivacija publike, mora se priznati, nije baš svakidašnja pojava u domaćem kazalištu.

Bilo kako bilo, središnja ovogodišnja brijunska produkcija na kraju nosi naslov ‘Romeo i Julija '68.’. Kako se od tekstova Gorana Ferčeca i Marjana Alčevskog, studenata zagrebačke Aakademije dramske umjetnosti pod mentorstvom Vjerana Zuppe, i dramske skice Dušana Jovanovića došlo na kraju do Shakespeareovih nesretnih ljubavnika, objašnjava redateljica Lenka Udovički: ‘Ni Shakespeareova drama nije prevladavajući element u predstavi, nego tek jedna od potki koje pletemo u ovoj predstavi, uza sve ostalo što se događalo te 1968. i sve materijale koje smo koristili, ili kojima smo se inspirirali’. Je li brijunska predstava rekreacija duha 1968., pokušaj ponovnog uspostavljanja utopijskog osjećaja da je sve moguće, ili pak kritičko-analitički pogled iz suvremenosti na te ‘dane ponosa i slave’? ‘Mi u predstavu ulazimo s pozicije 21. stoljeća i preispitujemo '68., i zato u njoj ima i rekreacije i refleksije. Ali željeli jesmo kroz igranje tog vremena ponovno probuditi duh, emocije i energiju koje su tada povele čuvena gibanja u cijelom svijetu.’, tvrdi redateljica.

Upravo zato u projektu sudjeluje i Vedran Božić, takozvani otac hrvatske električne gitare, jedan od pionira električnog zvuka na ovim prostorima, osnivač grupe Time, koji u svoju biografiju ponosno upisuje čak i nastup s Jimmyjem Hendrixom. Pored živog šezdesetosmaša, u brijunskoj predstavi, zaslugom svih članova autorskog tima i pod vodstvom dramaturginje Tene Štivičić, ukomponirani su i razni dokumentarni materijali, kao na primjer dijelovi filma Želimira Žilnika ‘Lipanjska gibanja’. Sve to služi kako bi se što kvalitetnije, ili možda što doslovnije, ponovio duh 1968.

‘Romea i Juliju '68.’ izvodi brojan glumački ansambl. Iako su prve produkcije Kazališta Ulysses bile strukturirane oko snažnog protagonista u izvedbi jednako snažne glumačke osobnosti, pa je ‘Kralja Leara’ igrao suosnivač i umjetnički ravnatelj kazališta Rade Šerbedžija, a ‘Medeju’ Mira Furlan, u posljednje vrijeme od te se koncepcije odustalo, pa je ova predstava sasvim drukčije postavljena. U njoj je glavni lik kolektiv, a onaj glumački čine Katarina Bistrović Darvaš, Ksenija Marinković, Linda Begonja, Slavica Knežević, Damir Šaban, Maja Posavec, Ivan Đuričić, Barbara Prpić–Biffel, Nebojša Borojević i drugi. Posebnost su, nastavlja redateljica Lenka Udovički, i gostujući glumci iz Sjedinjenih Američkih Država, zemlje koja je i tada, unatoč europskim primjerima, zbog antiratnih prosvjeda i pop kulture figurirala kao središnje mjesto otpora.

U koreografiji Natalije Manojlović, tako brojan ansambl u sat i pol trajanja predstave otvorit će ponovno pitanja o nasljeđu 1968. Jedan od razloga zašto se ne samo Kazalište Ulysses, nego i cijeli svijet s nostalgijom i čežnjom sjeća tog vremena, činjenica je da su se najgore tadašnje projekcija danas uglavnom i ostvarile, smatra Lenka Udovički. Unatoč tome, stalna redateljica Kazališta Ulysses i dalje ima zrnce utopijske misli i nada se da će se, kao u Štulićevoj pjesmi, '68. vratiti, na ovaj ili onaj način.

Iako je teško vjerovati da će tome pomoći upravo ovosezonska predstava Kazališta Ulysses, koja premijeru ima 14. kolovoza, dok je izvedba 15. kolovoza najvjerojatnije otkazana zbog najave lošeg vremena, ‘Romeo i Julija '68.’ još su jedan podsjetnik na takozvanu ‘godinu koja je uzdrmala svijet’. Predstava igra u kontinuitetu sve do 23. kolovoza, polazak broda iz Fažane je u 20 sati i 15 minuta, pa ukoliko vam korporativni godišnji odmor to dopušta, svežite maramu oko glave, pronađite stare trapezice i šarene majice, i otkotrljajte se na Brijune.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Kaligula - Tomaž Pandur
Romeo i Julija '68 - Lenka Udovički
Brijunski povratak u '68.
Dani satire 2008. - komentar
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
Zlatni lav okuplja umjetnike na granici
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
'Pojebite se za Malog Medu' na Salonu revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Dokumentarna izložba o SKC-u 70-ih
Kritična i polemična izložba o SKC-u 70-ih
Slavoj Žižek: Stvaraju se potrebni uvjeti za krah kapitalizma
Marko Vidojković: revolucija je moguća samo na individualnom nivou
Marko Vidojković - gost Festivala europske kratke priče
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
Gavelline večeri po 22 put
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
PIJANA NOĆ 1918. - Lenka Udovički
Pijana noć na Brijunima
PIF 2008.
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Zabranjeno kazalište - Dragan Živadinov
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
Park - Janosz Sikora
Sumrak bogova
'Kralj Lear' kao monodrama na – turkmenskom
Pisci pišu o ljubavnim problemima
Muški pisci o partnerstvu, ljubavi i seksu!
Kos - Zijah Sokolović
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
SDP predstavlja svoju kulurnu politiku
SDP: 'ministar može biti genij ili budala'
Trg žrtava Milana Bandića
Razgovori o novom kazalištu
Iza kulisa uspjeha domaćih umjetnika
Zanima li svijet hrvatsko kazalište, drama i ples?
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
Krijesnice - Janusz Kica
Biljana Srbljanović
Srđan Dragojević
Novosadski filmski front
Novosadski filmski front – mali budžeti, velika kreativnost
Počinje sedmo izdanje Revije amaterskog filma
Psiho-seanse na sedmoj Reviji amaterskih filmova
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Lazar Stojanović na ZagrebDox
Lazar Stojanović: 'Malo ludosti je dobro za umjetnost, ali ne previše'
Stanje nacije - Filip Šovagović
Amadeo u kolovozu i rujnu
Scena Amadeo – od novog Filipa Šovagovića do uskrslog Ayllua
Delirijum tremens - Goran Marković
Pravo čudo - Lukas Nola
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
U agoniji - Branko Brezovec
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Metastaze - Boris Svrtan
U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Kučkini sinovi između istine i mita
Kazališna Revija Akademije dramske umjetnosti
Kradu na ADU!
«San Ivanjske noći» – radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli
Pjevajte nešto ljubavno
Prljavi Harry i prljava Sally u rokerskom filmu
'Kos' u Gradskom kazalištu Sisak
Ne pedofilija, nego ljubav u Gradskom kazalištu Sisak