'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea

U prethodnim je sezonama tako postavio tri klasična naslova – redom "Trnoružicu", "Labuđe jezero" i "Pepeljugu". Za svoj četvrti zagrebački projekt odlučio je, međutim, pripremiti nešto sasvim novo – vlastiti balet, s glazbom skladanom upravo za ovu priliku. Za siže je odabrana "Dama s kamelijama", roman Alexandrea Dumasa, priča koja je u međuvremenu postala općim kulturnim mjestom, najprije kroz autorovu vlastitu dramsku adaptaciju, potom kroz Verdijevu operu "Traviata", a potom i u brojnim filmskim verzijama, od kojih je najpoznatija "Camille", s Gretom Garbo u glavnoj ulozi.

Dumasova priča o pariškoj kurtizani Marguerite Gautier, koja se uspinje na društvenoj ljestvici, da bi naposljetku propala i umrla od tuberkuloze temeljena je na stvarnim događajima. Kao model je poslužila Alphonsine Plessis, koja je polovicom 19. stoljeća bila ljubavnica ne samo autora "Dame s kamelijama", nego i niza drugih slavnih osoba, poput, primjerice, Franza Liszta. Takva priča bile je, prema Dereku Deanu upravo idealan materijal za baletnu adaptaciju, s obzirom da "ima sve sastojke za divnu baletnu priču - ljubav, mržnju, smrt, žudnju, strast, požudu, ljubomoru i pohlepu".

Taj je materijal, međutim, bilo nužno kodenzirati u pripremi baletnog libreta. Pritom se trebalo donijeti odluku hoće li polazište predstavljati roman, ili pak kasnija dramska verzija, koja je poslužila kao temelj za Verdijevu operu, ali i velik dio ekranizacija. Derek Deane odlučio je krenuti od romana, ali nije zanemario niti poticaje koji su došli iz kasnijih reinterpretacija "Dame s kamelijama" u drugim umjetničkim medijima. Stoga balet sadrži sve glavne elemente romana, ali je Deaneova namjera bila "da balet ima izrazito filmski ugođaj, da bude puten, te da istovremeno bude i moderan i smješten u povijesnom kontekstu".

U tom smislu, puno je toga ovisilo o glazbi. Deane je isprva htio balet ispreplesti oko djela Franza Liszta, ljubavnika žene koja je poslužila kao model Dumasove junakinje. No, na kraju je ipak zaključio da je za realizaciju njegovih zamisli potrebno stvoriti posve novu partituru. Za tu je zadaću angažiran američki skladatelj Carl Davis, poznat kao autor glazbe za brojne televizijske serije, ali i niz filmova, među kojima su i neki koje potpisuju vrlo ugledna redateljska imena, poput Kena Russella ili Mikea Leigha. Davis je stoga bio idealan izbor za skladanje glazbe za ovaj balet, s obzirom da je Dean htio "da glazba bude vrlo romantična, ali i čas rastrzana, čas nježna, čas histerična, jer je takav i lik Marguerite". Istovremeno, "u knjizi postoji i konstantan osjećaj usuda i smrti, koji se nadvija nad njom čitavo vrijeme, a Carl Davis je majstor za stvaranje tog tipa ugođaja".

Sâm Davis napisao je glazbu koja je uvelike inspirirana razdobljem u kojem se odvija radnja književnog predloška. Naime, Parizom su polovicom 19. stoljeća dominirale neke vrlo snažne skladateljske osobnosti, poput Franza Lista i Frédérica Chopina, a upravo se u to vrijeme na europskoj glazbenoj sceni sve snažnije osjeća i pojava Richarda Wagnera. Time, međutim, ni približno nisu iscrpljeni poticaji kojima se Davis poslužio u stvaranju svoje partiture, jer je u obzir uzeta i laka glazba tog vremena, a od velike je koristi skladatelju bila i činjenica da je već sedamdesetih godina prošloga stoljeća napisao glazbu za BBC-jevu televizijsku ekranizaciju romana.

Svemu tome treba pridodati i činjenicu da je i sâm Dumasov roman prepun referenci na glazbu njegovog vremena. Uostalom, jedan od ključnih trenutaka čitavog djela, upoznavanje Marguerite i Armanda, zbiva se upravo u trenutku njihovog posjeta baletnoj predstavi. Zbog toga Davis u velikom dijelu svoje partiture namjerno imitira stil glazbe klasičnih baleta, pozivajući se pritom osobito na Čajkovskog. To obrazlaže i time što su kostimi u predstavi povijesni, pa "ako izvođači tako izgledaju, onda zvuk i izraz glazbe moraju to na neki način odražavati".

S druge strane, Derek Deane svojom je koreografijom nastojao postići odmak od historicizma, a time i vlastitog stila, kakav nam je poznat iz njegovih prethodnih suradnji s baletnim ansamblom zagrebačkog HNK. Sva su zbivanja tako postavljena u Margueritinom umu i njenoj mašti. Ona putuje naprijed-natrag u vremenu i, u osnovi, ponovno proživljava svoj život. Zbog toga i "koreografija ima određeni snoviti osjećaj, koji proizlazi iz njenih čas snova, čas noćnih mora". Za razliku od klasičnih naslova, u kojima je koreograf čvrsto vezan za zadanu strukturu, ovdje je Dean dobio priliku "otrgnuti se od klasične strukture i baviti se nečim što je tako sočno kao ovo, te to prikazati i u koreografskom smislu".

Na kraju, dodajmo još da je dirigentsko vodstvo predstave preuzeo Michael Collins, koji je u Zagrebu već dirigirao 'Coppeliju na Montmartreu', a u glavnim ulogama nastupaju Milka Hribar-Bartolović i gost iz Španjolske Ivan Gil Ortega. "Dama s kamelijama" Dereka Deanea i Carla Davisa svjetsku će praizvedbu doživjeti 24. listopada u 19:30 u HNK-u, a prve reprize na rasporedu su 25. i 27. listopada.

(T.M.)

Pročitajte i ...
Dama s kamelijama - Derek Deane
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Ana Lederer
Lastavica u Lisinskom
Prva izvedba Puccinijeve Lastavice u Hrvatskoj
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Milana Broš - dobitnica nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo
Milana Broš - pionirka slobodnog plesa
Pier Paolo Pasolini jedan je od najvažnijih filmskih autora dvadesetog stoljeća.
Mike Leigh: Nadam se da su moji filmovi svugdje razumljivi
Philippe Bober: Filmska remek-djela ne nastaju ako se čeka državna potpora!
Sarajevo Film Festival u završnici
Sarajevo Film Festival bliži se kraju
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Martha Argerich i Mischa Maisky
Tjedan suvremenog plesa - komentar
Nikša Bareza u srazu s Lutosławskim i Mahlerom
Community Radio – europska budućnost hrvatskih radijskih valova
Lazar Stojanović na ZagrebDox
Lazar Stojanović: 'Malo ludosti je dobro za umjetnost, ali ne previše'
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2008.
Mateja Koležnik ponovo režira u Zagrebu
'Brana' u Gavelli
I konje ubijaju, zar ne - Ivica Boban
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Petar Selem
Turandot – Gianluca Marcianó
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Gavelline večeri po 22 put
Park - Janosz Sikora
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk