Kučkini sinovi između istine i mita

Neke od njih to zapravo i nisu, jer riječ je o predstavama koje su već igrale u svojim matičnim sredinama, ili u hamburškoj kazališnoj tvornici Kampnagel koja je i glavni partner Eurokaza u velikom koprodukcijskom projektu službenog naziva «Tito, četvrti put». Ipak, u gomili premreženih umjetnika iz različitih kultura i s različitih kontinenata, izdvajaju se i dva domaća projekta. Naručeni od strane Eurokaza, oni su i jedini predstavnici hrvatske kazališne produkcije na ovogodišnjem festivalu. Damir Bartol Indoš svoju je predstavu «Zeleno, zeleno» odradio već na početku, dok je 02.07.2007. na redu Anica Tomić i njezini «Kučkini sinovi». Nakon uspjeha s «Imitatorima glasova», predstavom nastalom raspisivanjem priča iz gotovo istoimene zbirke Thomasa Bernharda, mlada redateljica i njezina stalna dramaturška suradnica Jelena Kovačić dočekale su i poziv Eurokaza da svojim projektom nadopune ovogodišnju konceptualnu priču o Titu i njegovom nasljeđu.

Kao i u «Imitatorima glasova», i ovoga puta su se autorice poslužile književnim predloškom kao inicijalnim impulsom za predstavu, iz kojeg se crpe ideje ali od kojeg na kraju ne ostane gotovo ništa. U slučaju «Kučkinih sinova» to je roman «Velika bilježnica» švicarske književnice Agote Kristof, no dramaturginja Jelena Kovačić priznaje da su se od njezine proze podosta udaljile, iako im je pomogla da odrede svoj odnos prema naslijeđenim ideološkim slikama, koje u predstavi uspostavljaju, razaraju i ponovno grade na bitno drukčijim postavkama.

Kako je ideja cijelog Eurokaza bila «prikazati vrijeme samo», ali i sagledati stvari u vezi s Titom, Pokretom nesvrstanih, i uopće vremenom druge polovice prošlog stoljeća, nije nebitno  da su obje autorice predstave «Kučkini sinovi» rođene negdje u vrijeme Titove smrti, što i same ističu kao svoju prirodnu odmaknutost od teme i, u ovom slučaju, prednost. Sagledavanje ideoloških matrica iz povijesne perspektive lakše je onome tko u njima nije svjesno sudjelovao, tvrde, iako su obje, naravno, ipak bile primljene u pionire. «Ideologije koje su na ovim prostorima kružile desetljećima čvrsto su ukorijenjene i prate nas i danas» tvrdi Jelena Kovačić. Pritom dodaje i da je raspon tema kojima se predstava «Kučkini sinovi» bavi poprilično kompleksan, iako je riječ o relativno manjoj produkciji u kojoj sudjeluje tek pet izvođača.

Neki od njih dio su ekipe koja je radila i «Imitatore glasova», pa su tako ovdje i Ivana Krizmanić i Marija Tadić i Dean Krivačić, ali on je uskočio umjesto Tvrtka Jurića koji se ozlijedio. «Između ostaloga, u ovoj predstavi bavimo se ratnim uvjetima i htjeli smo vidjeti što se u ratu događa ljudskim tijelima, a to je uključivalo i poprilično zahtjevne glumačke zadatke»  objašnjava redateljica i suautorica teksta Anica Tomić. Novopridošli su Nikša Marinović i Damir Šaban, koji ima uvjetno rečeno glavnu, iako ne i naslovnu ulogu.

Prepisivanje proze Agote Kristof u predstavu «Kučkini sinovi» išlo je zaobilaznim putem, preko Drugoga svjetskog rata i pripadajuće mistifikacije i mitologizacije kojoj su bili subjekti i mnogi koji su, kako kaže stih, «rođeni tek poslije njih». Anicu Tomić, međutim, zanimalo je ono područje između istine i mita: «Svi likovi u predstavi otvaraju polja mogućnosti, svi bi mogli biti nešto i pripadati određenoj ideologiji. Zato predstava ima nekoliko oštrih rezova koji u potpunosti mijenjaju perspektivu, pa se na kraju ne zna što je prava istina.»

Pored «Velike bilježnice» Agote Kristof, Anica Timić i Jelena Kovčić u predstavi su koristile i fragmente intervjua s Tripom Simonutijem, glazbenikom koji je redovito nastupao pred Josipom Brozom, kao i mnoge druge više ili manje izvorne tekstove. «Kučkini sinovi», podloženi koreografijom Natalije Manojlović i glazbom skupine Afion, premijeru imaju noćas točno u ponoć u polukružnoj dvorani Teatra &TD, i termin se čini baš pogođenim za pokušaj razdvajanja mita od povijesne istine. Ipak, predstava će igrati i 03.07.2007. također u programu Eurokaza, dok se reprize ovog projekta nastalog u koprodukciji s Teatrom &TD, očekuju početkom sljedeće sezone.

(I.R.)

Pročitajte i ...
Rozamunda - Ivica Buljan
Festival novog cirkusa 2008.
Australski Acrobat ponovno u Zagrebu - na Festivalu novog cirkusa
Počinje četvrti Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa posvećen mraku intime
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Sljedeći Eurokaz gledat ćemo na Mirogoju!
Gordana Vnuk
Indijski glazbeni mistici u završnici Eurokaza
'No Dice' & 'Toranj loše glazbe'
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
Siromašno kazalište - The Wooster Group
Čak i kad je prirodno, kazalište ne može imitirati život
Dani satire 2008. - komentar
Legendarni The Wooster Group otvara 22. Eurokaz
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
U agoniji – novo Brezovčevo čitanje Krleže
Krleža na Brezovčev način
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Zabranjeno kazalište - Dragan Živadinov
Idiot - Ivan Plaziblat
Ana Karić doziva vraga u Teatru &td
Sympathy for the Devil u Teatru &td
Od 'Frigidne utičnice' do queer kulture: jedan korak naprijed, dva nazad
O evoluciji queer kulture u Hrvatskoj
Kuga - Oliver Frljić
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Ne kao ja - Via Negativa
The Lastmaker - Goat Island
Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island
Park - Janosz Sikora
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Ana Lederer
Duško Ljuština
Objavljena knjiga o radu Sanje Iveković
U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković
'Nebeski biciklisti' - novi roman Irene Lukšić
'Nebeski biciklisti' - roman o nostaliji za 1968.
'S više mlijeka, molim' - još jedan ukoričeni blog
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Duhovi Sarajeva - Dejan Radović
Magris na putu prema Nobelu
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Književnost - godišnji pregled 2007.
Metastaze - Boris Svrtan
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Novi festival ženskog stvaralaštva
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
'Zeleno, zeleno' na zgarištu nesvrstanog prijateljstva
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Slobodan Šnajder
Ima li nezavisna kultura šanse?
Nezavisna kulturna scena izborila pobjedu?
Teretni čovjek - Damir Bartol Indoš
Zagreb Jazz i N.O. Jazz Festival (ne) smetaju jedan drugome
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Razgovori o novom kazalištu
Nataša Rajković
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Oprostite, mogu li vam ispričati...? - Anica Tomić
Oprostite, mogu li vam ispričati... u ZKM-u
Pričanje umjesto isprike u novoj predstavi Anice Tomić i Jelene Kovačić
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
'Moja predstava' projekt za djecu s posebnim potrebama
Privatna «Moja predstava» kazališnog projekta Thearto
'Argentina' - priča o Hrvatskoj
Nogomet + tango = 'Argentina' - Hrvatska
U agoniji - Branko Brezovec
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?