Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
| 17.07.2007. | Print | Pošalji link |
Sedma sezona Kazališta Ulysses, ljetne rezidencije Rade Šerbedžije i njegove sve veće glumačke ekipe, u potpunosti je posvećena Krleži.
Iako za to ne postoji neki poseban obljetnički razlog, što je u ovom slučaju dobro, jer obilježavanja čak i četvrtstoljetnih rođendana u hrvatskoj kulturi zaista postaje zamorno, Krležina sezona Teatra Ulysses obogaćena je ne samo većim brojem produkcija, a i gostujućih projekata, nego čak i okruglim stolom pod naslovom «Krleža danas» kojim je početkom srpnja i otvorena. No, jedno je diskusija krležologa o nasljeđu veličine kojoj je ionako već podignuto dovoljno spomenika, a sasvim nešto drugo oživljavanje njegovih tekstova u izvedbenoj situaciji.
Nakon što se Rade Šerbedžija na samom početku ove sezone Kazališta Ulysses prisjetio svoje monodrame «Moj obračun s njima», na redu je i prva prava produkcija. Naime, u srijedu, 18.07.2007. u takozvanom Prosperovom vrtu ispred Hotela Franina na Velikom Brijunu održat će se premijera «Balada Petrice Kerempuha» Miroslava Krleže u režiji Rade Šerbedžije i Darka Rundeka. Scenograf i kostimograf predstave je Željko Zorica, a glazbu potpisuju Darko Rundek i njegova sad već stalna suradnica, violinistica Isabel. U predstavi nastupaju Vili Matula, Mladen Vasary, Maja Posavec, Darko Rundek, Isabel, Peđa Gvozdić i Rade Šerbedžija.
«Balade Petrice Kerempuha» uvijek su bile izazov kazalištarcima, kako zbog svoje strukture tako i zbog specifičnog jezika. Upravo zato, nerijetko ih se može čuti i na Akademiji dramske umjetnosti, kao svojevrsni filter na kojem glumac prolazi ili pada, ali im ta činjenica ne umanuje vrijednost, koja, prema mišljenjima mnogih uglednih krležologa i povjesničara književnosti, možda i nadmašuje sve ostalo što je Miroslav Krleža napisao. Predstava Kazališta Ulysses pokušat će «Balade» izvesti na nešto drukčiji način od onog histrionskog, kad se dijalekt pretvara u izrugivanje dijalektu, a i sam je koncept zanimljiv jer režiju zajednički potpisuju Rade Šerbedžija i Darko Rundek. Prvi je zadužen za dramska pitanja, a drugi za glazbena, iako tvrdi da je tako strogu podjelu u ovom poslu zapravo nemoguće napraviti.
Darko Rundek inače je kazališni redatelj, pa iako se od kazališta udaljio i u životu napravio tek nekoliko predstava, kazalište nikad nije izašlo iz njega. Nekadašnji teatralni nastupi s Haustorom bili su samo odjek te karijere koja se nije dogodila, ali koja i dalje Rundeku ne da mira. Kao glazbeni redatelj «Balada Petrice Kerempuha», on ipak tvrdi da se u ovaj projekt nije išlo s unaprijed pripremljenim konceptom, nego iz puke želje za igrom s Krležinim tekstovima.
Posebna je pak priča sama glazba u «Baladama» Kazališta Ulysses, jer ona istodobno i jest i nije autorska, točnije jest autorska, ali ne kao rad samo jednog autora jer ona, tvrdi Rundek, ne bi mogla nastati izvan konteksta rada na predstavi, pod tjecajem proba i glumačkih intervencija.
Glazbeni rad Darka Rundeka, u okviru grupe Haustor i u kasnijoj samostalnoj karijeri uvijek je imao nešto od etno utjecaja, i prije nego što je to postao trend i danas kad taj trend, barem u hrvatskoj glazbi, više i nije tako izražen. Kako su «Balade Petrice Kerempuha» izrazito dijalektalno obojene, a neki čak tvrde da je tim posebnim, izmišljenim zagorskim Krleža zapravo vratio dug inspiracijama svojeg djetinjstva, i glazba za predstavi inspirirana je tradicijom, ali sam Rundek sebe ne želi nazvati etno glazbenikom.
Za razliku od ostalih velikih projekata Kazališta Ulysses koji u pravilu igraju na Malom Brijunu i tvrđavi Minor kojoj scenografija ni ne treba, «Balade Petrice Kerempuha» igraju na Velikom Brijunu, točnije, počinju na terasi hotela a onda publiku odvode u – šumu. Otvoreni koncept takve izvedbe omogućit će joj vjerojatno i neka gostovanja, pa već postoje neki dogovori da «Balade» svrate i do Dramskog kazališta Gavella u studenom. Bilo kako bilo, ostvare li se ti planovi ili ne, premijera na Velikom Brijunu sigurno će se dogoditi u 18.07.2007., a nakon tog slijedi reprizni blok od 23. do 26.07.2007. Predstava počinje u 21:30, a brod iz Fažane kreće u 21 sat.
(I.R.)
Pročitajte i ...
'Mnogopoštovanoj gospodi mravima' - posljednji intervju Miroslava Krleže
Naklada Ljevak objavila posljednji intervju Miroslava Krleže
Kazalište Ulysses ove godine ima samo jednu premijeru
'Don Juan' na Malom Brijunu – atipično i aktualno
Svi imaju svoje južnjake, čak i Slovenci
'Čefuri raus!' - slovenska ksenofobija u hrvatskom prijevodu
Tito - heroj, zločinac i/li filmska zvijezda
Tito – filmska zvijezda tamnog sjaja
Stanje nacije - Filip Šovagović
Brijunski povratak u '68.
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'
