Umjetnost na ulice!

Između stana i radnog mjesta dakle stoji ulica, i upravo u kvaliteti života na ulici očituju se razlike u mentalitetu onog što bi trebalo biti urbano i onoga što takvo nije. Zagreb, točnije njegovi građani, u posljednje vrijeme zaista su se osvijestili kad je riječ o tim zajedničkim prostorima. Oni, dakle, nisu ničiji nego baš  naprotiv, pripadaju svakome tko se njima služi, nogama ili kotačima, najprije onima kolica, bicikla, skatea ili rollerbladea, a tek onda i onim motora, skutera ili automobila.

Da bi to vrijeme između i taj prostor između dostigli kvalitetu kakvu imaju i gradovi iz ne samo zapadnog nego i istočnog susjedstva, udruga Mala performerska scena ovih je dana performerima, cirkuskim artistima, glumcima, plesačima i drugim izvedbenim umjetnicima zainteresiranim za nastupanje na ulicama, trgovima, parkovima i drugim otvorenim javnim prostorima našega grada uputila poziv za sudjelovanje u projektu „Umjetnost na ulice“. Riječ je o otvorenom pozivu koji ne podrazumijeva selekciju i otvoren je permanentno, što znači da nema zadanog roka za prijavu, iako svima koji bi to željeli preporučamo da se što prije jave na adresu Cirkuskog informacijskog centra. Prijava treba sadržavati naziv izvođača/izvođačke skupine, naziv i opis izvedbe, te kontakte izvođača ili organizacije koja iz prijavljenog projekta stoji.

«Umjetnost na ulice» zamisao je Ivana Kralja, jednog od voditelja Male performerske scene, udruge koja promiče novocirkuska i street art događanja te čiji je najvidljiviji segment djelovanja Festival novog cirkusa. «Izuzmu li se pojedini festivali koji su skupili hrabrost izaći na ulice, jedina živost zagrebačkih ulica je lupkanje šalica za kavu», smatra Kralj i time objašnjava potrebu da se i u Zagrebu počne sustavno i organizirano prezentirati umjetnost na ulici. Mala performerska scena, udruga koja stoji iza projekta «Umjetnost na ulice» zapravo je samo koordinator programa, jer ne selektira, nego tek planira programski posložiti sve prijavljene. Pritom, zbog nevelikih sredstava dobivenih od Grada, izvođačima ne može ponuditi više od tek  simbolične novčane naknade i minimum tehničkih uvjeta.

Osnovna razlika između projekta «Umjetnost na ulice» i festivala kao što su Cest is the best, Urbani festival, ili Festival novog cirkusa koji je također djelomično izišao na ulicu, u tome je što ovaj projekt nema ograničeno trajanje. Namjera je, naime, pokušati stvoriti klimu koja će trajno podržavati umjetnost na zagrebačkim ulicama bez festivalskih ili bilo kojih drugih okvira. Zagrebačka je posebnost i to što nema čak ni prostornih okvira jer, osim Trga bana Jelačića ili Trga Petra Preradovića, koji vjerojatno jesu najpoželjnije pozornice domaćih uličnih umjetnika, u našem gradu ne postoji definirana zona za takvu vrstu sadržaja, nastavlja Ivan Kralj. Za razliku od uređenijih sredina, gdje postoje određena mjesta rezervirana za ulične umjetnike, kod nas je ta vrsta izraza u legislativnom vakuumu. Javna događanja u pravilu treba prijaviti policiji, ali što je s ovako kontinuiranim programom kakav nudi projekt «Umjetnost na ulice»? «Ne znam što će se dogoditi, ali pretpostavljam da suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport donosi i podršku ostalih gradskih službi, jer ovdje je potreban fleksibilniji odnos prema programu na otvorenom.»

Svjedoci smo kako posljednjih godina sve više turista dolazi u Hrvatsku ne samo kako bi uživali u moru, nego i kako bi razgledali nešto od unutrašnjosti pa je Zagreb na takvom itinereru nezaobilazna točka. Iako Ivan Kralj, kao voditelj Festivala novog cirkusa, ima i brojne međunarodne kontakte, poziv za sudjelovanje u projektu «Umjetnost na ulice» nije poslao i izvan granica Hrvatske, ali ne odbija takvu mogućnost u budućnosti. Inozemnim umjetnicima naknada koju garantira ovaj projekt ne može biti dovoljna, ali s druge strane, Zagrepčani su se, prema iskustvima uličnih umjetnika, pokazali kao sasvim dobra publika koja takvu vrstu zabave sasvim pristojno i financijski nagrađuje.

Iako ulična umjetnost kao svojevrsni urbani fenomen, pa tako i zagrebački projekt «Umjetnost na ulice», ipak više naginje turističkoj nego kulturnoj ponudi, Hrvatska bi, kao turistička velesila, trebala osvijestiti svoj odnos prema takvim, recimo, neformalnijim sadržajima. Kakva je situacija s uličnom umjetnošću u Hrvatskoj i koliko je lokalne vlasti podržavaju? «Neki gradovi su vrlo tolerantni i oni su zaživjeli drukčije pa to prepoznaju i strani turisti, a drugi baš i nisu. Ono kako koji grad valorizira to što ima na ulici je vrlo simptomatično, a ponekad i tragično.» smatra Kralj. Unatoč nekim pozitivnim primjerima u jačim turističkim središtima, u koje možemo ubrojiti i Zagreb, činjenica je da hrvatski gradovi u pravilu još nemaju razvijenu svijest o svojem javnom prostoru i mogućnostima njegovog sustavnog ne samo eksploatiranja nego i očuvanja.

Pored primjera Foruma u Zadru, gdje su antičke ruševine postale kulise za luna-park s električnim autičima, sličan primjer neusklađenosti ponude koja bi trebala biti i turistička Ivan Kralj vidi i u našoj maloj metropoli: «Iako nas uvjeravaju kako su gradski uredi sad puno bolje koordinirani, u Zagrebu je najprije investirano u postavljanje turističkih putokaza koji vode prema gradskim znamenitostima, da bi ih u ljetnim mjesecima prekrili suncobrani koji natkriljuju težak život zagrebačkih ispijača kave. Očito je onda da gradski uredi baš i nisu tako dobro koordinirani i da se još uvijek ne zna što nam je važnije.». Unatoč sustavnom odbijanju projekata kao što je «Umjetnost na ulice» od strane Turističke zajednice grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport ipak ga je prihvatio, što je možda početak nešto smislenijeg odnosa takozvane metropole prema vlastitom urbanitetu i uličnoj umjetnosti koja je njegov neodvojivi dio.

Ukratko, svima koji imaju i žele nešto pokazati na zagrebačkim uicama, trgovima, parkovima ili krovovima, udruga Mala performerska scena uputila je poziv za sudjelovanje u projektu «Umjetnost na ulice». Sve što treba napraviti je javiti se na e-mail adresu s podacima o onom što se želi izvesti i čekati svoj red u programu. Prve radove u sklopu projekta trebali bismo vidjeti već sredinom rujna, pa onda, s obzirom da nema roka trajanja, sve dok vremenski uvjeti to dopuste. Organizatori tvrde da već sad imaju dovoljno prijava za po desetak događanja dnevno tijekom prvog mjeseca programa «Umjetnost na ulice».

(I.R.)