Pepeljuga nije (samo) bajka

Na taj se način, izgleda, razmišlja u Baletu HNK, u kojem već treću sezonu za redom udarnu klasičnu premijernu produkciju priprema britanski koreograf Derek Deane. Njegova "Trnoružica", a nakon nje i "Labuđe jezero" bile su predstave koje su oduševile publiku svojim elegantnim plesnim stilom i spektakularnim bajkovitim vizualnim identitetom. Jednom dijelu kritike sve je to skupa možda ipak previše konzervativno, ali kazališnu blagajnu ionako puni publika, a ne kritika.

Ipak, treće gostovanje Dereka Deanea u HNK-u donekle je drukčije od prethodnih. Jer, dok su Čajkovskijevi baleti općepoznata mjeta klasične baletne literature, "Pepeljuga" Sergeja Prokofjeva to u nas ipak nije, s obzirom da na hrvatskim pozornicama nije viđena već dvadesetak godina. Sâm koreograf, međutim, dolazi iz sredine u kojoj je i "Pepeljuga" repertoarno djelo, te u tom smislu za njega ovdje nema ničeg posebno novog. No, kako sam ističe, usprkos bajkovitosti, postoji i jedna bitna razlika u njegovom koreografskom pristupu u odnosu na prethodne balete koja je radio u HNK. Jer, iako je u sva tri slučaja riječ o ljubavni pričama, "Labuđe jezero" je ujedno i tragedija, dok "Trnoružica" iziskuje formalniji koreografski pristup. "Pepeljuga", pak, ostavlja mogućnost za slobodniji pristup romantičnoj priči, koju Deane ostvaruje "intenzivnijom, toplijom i velikodušnijom koreografijom".

Ono što "Pepeljugu" također razlikuje od "Trnoružice" i "Labuđeg jezera" jest i činjenica da za nju ne postoje gotove kanonske koreografije, poput onih Petipaa i Ivanova, na koje se, htjeli-ne htjeli moraju referirati i svi današnji koregorafi. Mnogi bi vjerojatno izostanak takvog tradicijskog uporišta smatrali otegotnom okolnošću, ali ne i Derek Deane, koji činjenicu da ne mora "igrati po pravilima" smatra iznimnom prednošću, jer mu to omogućava da tijela i pokrete koristi na bitno više različitih načina.

U središtu priče Prokofjevljeve "Pepeljuge" su, naravno, naslovna junakinja i njen princ. Ipak, britanski koreograf ovom se prilikom nastojao nešto više pozabaviti portretima i nekih drugih protagonista, stavivši naglasak na Pepeljugine sestre. Istovremeno, umjesto maćehe, Deane uvodi lik Pepeljuginog oca. Naime, s jedne strane, on Pepeljugine sestre smatra glavnim elementom u njenoj obitelji, dok je suosjećajan lik oca ovdje naglašen kao svojevrsna protuteža njihovoj zloći i okrutnosti. Sve ovo čitavoj priči daje dodatnu psihološku uvjerljivost, kojom se izbjegava stereotipnost karakteristična za svijet bajki. Dapače, sâm će Deane naglasiti kako bajkovitost ovdje ne bi trebala biti u prvom planu. Jer, iako je osnovna priča neprikosnoveno bajkovita, Deane ju je nastojao prikazati "s dosta osjećaja za stvarnost, bez previše gubljenja u bajci".

Neki od specifičnih zatjeva ove predstave proizlaze već i iz partiture Sergeja Prokofjeva. Naime, dok Čajkovski u svojim baletima stvara velike glazbene blokove, koji plesačima i koreografima daju veliku slobodu unutar pojedinih brojeva, Prokofjevljeva je glazba puno preciznija, te iziskuje da se na njene poticaje reagira u manje-više svakom trenutku. Derek Deane smatra kako je "veliki izazov postići da plesači koji su glazbeno manje iskusni razumiju glazbu i plešu prema njoj", ali da je upravo zato puno vremena u svom radu proveo "naglašavajući plesačima koliko je važno slušati glazbu i pokušati je čuti".

Što se tiče ostatka autorske ekipe i protagonista, većih iznenađenja u odnosu na "Trnoružicu" i "Labuđe jezero" uglavnom nema. Nov je samo dirigent, gost iz Ukrajine Allin Vlasenko, dok scenu i kostime ponovno potpisuje Roberta Guidi di Bagno. Kao i u "Labuđem jezeru", glavni ljubavni par plešu prvakinja HNK-ovog Baleta Edina Pličanić i gostujući albanski plesač Eris Nezha. Premijera je zakazana za 26.10.2007. u 19:30.

(T.M.)

Pročitajte i ...
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Dama s kamelijama - Derek Deane
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Petar Selem
Turandot – Gianluca Marcianó
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Pepeljuga - Derek Dean
Gavelline večeri po 22 put
Park - Janosz Sikora
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Ana Lederer
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk
Turbofolk - Oliver Frljić
Milana Broš - dobitnica nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo
Milana Broš - pionirka slobodnog plesa
O glazbi u medijima
Suvremena ozbiljna glazba u medijima
Violončelističko natjecanje iznenadilo raspodjelom nagrada
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti