«San Ivanjske noći» – radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli

20.12.2007. Print | Pošalji link

U sezoni Dramskog kazališta Gavella kojom suvereno vladaju inozemni redatelji, nakon ruskog došao je red i na makedonskog Aleksandra.

Naime, prvu ovosezonsku premijeru u Gavelli, Puškinovu «Mećavu», režirao je Aleksandar Ogarjov, dok se za Shakespeareov «San Ivanjske noći» odlučio Aleksandar Popovski. Zagrebačkoj publici on je već poznat, najprije zbog legendarnog gostovanja predstave «Mamu mu jebem tko je prvi počeo», a zatim i po režiji komada «Bure baruta» istog autora, Dejana Dukovskog, u Satiričkom kazalištu Kerempuh. U međuvremenu je Popovski više-manje odustao od takozvane nove europske drame «krvi i sperme» pa se okrenuo klasici jer smatra da početak novog stoljeća zaslužuje svoj novi belle epoque, ali i zato što je shvatio da klasika i jest to što jest zato što daje odgovore na vječna pitanja. Zadnji su mu izbor, prije Shakespearea u Gavelli, bile Ovidijeve «Metamorfoze» koje je postavio u Grazu. 

Jedan od najpoznatijih Bardovih tekstova iz ranije faze, lirska komedija «San Ivanjske noći», kod nas nerijetko zvana i «San ljetne noći», po svemu sudeći će obilježiti ovu sezonu u hrvatskom kazalištu. Najprije je igran na Dubrovačkim ljetnim igrama i repriziran u zagrebačkom HNK, a nakon toga je isto kazalište postavilo i «Park» Botha Straussa koji je zapravo suvremena obrada iste stvari. Popovskog ta činjenica, naravno, ne uznemirava, jer za takvu odluku ima intimne razloge. Iako ga je postavio u suvremenijem ruhu i s bitnim kraćenjima, pa predstava traje manje od dva sata, Aleksandar Popovski vjerno slijedi dvije osnovne teme «Sna Ivanjske noći»: ljubav i snove. San ga pritom posebno zanima jer smatra da danas ima dosta sanjača, ali nema sanjara koji otvorenih očiju sanjaju nešto novo i bolje. Ova predstava dio je njegove potrage za tim novim sanjarima, a sama priča mu ne dopušta da pouzdano odgovori na pitanje o pravom vlasniku naših snova.

Vilinsko-atenski vladajući par, Titaniju i Oberona te Tezeja i Hipolitu, u Gavellinom «Snu Ivanske noći» igraju Ksenija Pajić i Hrvoje Klobučar. Zaljubljenu atensku mladost koja se izgubi u šumi i vlastitim emocijama, tumače Bojana Gregorić Vejzović, Nataša Janjić, Franjo Dijak i Sven Šestak. Ipak, glavni adut predstave je Pero Kvrgić u ulozi ostarjelog i deprimiranog vilenjaka Puka. Za Popovskog Kvrgić nosi sa sobom cijelu povijest, kao i povijest samog lika, i zato kao Puk ne može bespogovorno izvršavati zadatke koje mu daje Oberon, nego im pristupa s odgovarajućim izostankom entuzijazma i s vlastitim planom. Paradoksalno, iako nešto stariji, takav Puk nije i anđeoski eunuh nego,  baš naprotiv, satirski zainteresiran za fizičku strast. Redatelj ga uspoređuje s Balaševićevim stihom: «za njega su podjednako privlačne i vile i magarci i ljudi, važno je samo da na nekoga skače.»

Pored zaista kompliciranog zapleta koji, kao i uvijek kod Shakespearea ima osnovnu i nekoliko sporednih niti, «San Ivanjske noći» najviše se pamti po tužnoj priči o Piramu i Tizbi. To je predstava unutar predstave, koju kao dodatak sretnom završetku igra takozvana obrtnička družina ne baš previše uspješnih kazališnih amatera. Redatelji se već poslovično natječu kako što smješnije postaviti taj veliki finale, u koji se redovito upisuju i lokalno prepoznatljive karakteristike. Aleksandar Popovski pronašao je drukčiji ključ za družinu koju će u Gavelli igrati Nenad Cvetko, Ozren Grabarić, Janko Rakoš, Đorđe Kukuljica, Filip Šovagović i Ivan Đuričić. Otkriva ga, začudo, bez zadrške i najavljuje da «San Ivanjske noći» u Gavelli nema uobičjeni završetak, jer kad majstori žele odigrati svoju predstavu za atensku vlast, nju umjetnost uopće ne zanima. 

Scenografiju za «San Ivanjske noći» u Gavelli smislila je zagrebačka dizajnerska skupina Numen, kostimografiju potpisuje Jelena Proković, a koreografiju Daša Rashid. Glazbu je pak napisao Kiril Džajkovski, stalni suradnik Aleksandra Popovskog i njegov gotovo paralelni dramaturg.

Koliko je autorski tim Dramskog kazališta Gavella uspješno skratio Shakespeareov «San Ivanjske noći», premijerna publika vidjet će 20. i 21.12.2007. u  19:30. Iako jest riječ o jednom od najživahnijih tekstova uopće, nadamo se samo da nam se od tolikog spominjanja snova gledateljima neće i - prispavati.

(I.R.)

Pročitajte i ...
Kino Lika - Dalibor Matanić
Hamlet - Thomas Ostermeier
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
PIF 2008.
Romeo i Julija '68 - Lenka Udovički
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Koriolan - Miran Kurspahić
Oluja - Ivica Kunčević
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
Zabranjeno kazalište - Dragan Živadinov
Sympathy for the Devil - François-Michel Pesenti
Ana Karić doziva vraga u Teatru &td
Sympathy for the Devil u Teatru &td
Što sa sobom preko dana - Ivona Juka
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
Kauboji - Saša Anočić
Sprovod u Theresienburgu
Počinje osmi Test!
Test! - osmi festival studentskog kazališta i multimedije
Kazalište - godišnji pregled 2007.
San Ivanjske noći - Aleksandar Popovski
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
Sve što je dobro i pametno - Dražen Šivak
Park - Janosz Sikora
Sumrak bogova
'Kralj Lear' kao monodrama na – turkmenskom
Edo Popović
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Turandot - Vasilij Senjin
Naš dečko - Franka Perković
Uvjetovani emocionalni odnosi u 'Našem dečku'
U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj
Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi - Zlatko Sviben
'Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi' u Osijeku
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Fedra - vestern srca
Teatar &TD piše Vijeću za kazališnu djelatnost
Otimačina Stilskih vježbi
Stanje nacije - Filip Šovagović
Gordana Vnuk
Eurokaz 2008.
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Idiot - Ivan Plaziblat
Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli
'Život u sjeni banane' u Virovitici
Ivan Vidić: 'Tranzicija nije nesretna jer ljudi su je htjeli'
Orfej silazi – Janusz Kica
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Gavelline večeri po 22 put
Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island
Mećava - Aleksandar Ogarjov
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Duško Ljuština
Mate Matišić
Mladen Tarbuk
Predrag Matvejević (drugi dio)
Izgubljeno u prijenosu
Pop kultura u socijalizmu: dobra stara vremena?
EKSKLUZIVNO: Stanje nacije kako ga vidi Filip Šovagović
EKSKLUZIVNO: ulomak predstave 'Stanje nacije' Filipa Šovagovića
Amadeo u kolovozu i rujnu
Scena Amadeo – od novog Filipa Šovagovića do uskrslog Ayllua
'Živi i mrtvi' konačno u kinima!
'Živi i mrtvi', najnagrađivaniji film pulskog festivala konačno u kinima!
Biljana Srbljanović
Kazališna Revija Akademije dramske umjetnosti
Kradu na ADU!
Pjevajte nešto ljubavno
Prljavi Harry i prljava Sally u rokerskom filmu
PIJANA NOĆ 1918. - Lenka Udovički
Clubture slavi 5 godina postojanja
Clubture
Dani satire 2008. - komentar
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Jebote kolko nas ima - Franka Perković
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
'Gumbekovi dani' novi histrionski festival kabarea
Gumbekovi dani
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Metastaze - Boris Svrtan
Pir malograđana - Paolo Magelli
Dani satire u potrazi za kvalitetnim humorom u kazalištu

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici