Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
| 25.01.2008. | Print | Pošalji link |
Notorna je činjenica da je, unatoč gostovanju Zagrebačkog kazališta mladih u Čileu, jedini segment domaće izvedbene produkcije koji je trajno prisutan na međunarodnoj sceni, upravo onaj suvremenoplesni.
Pored toga, nije nepotrebno spomenuti i da je upravo hrvatski suvremeni ples najbliži svjetskim trendovima, te je kao takav zapravo bolje prihvaćen izvan državnih granica nego unutar njih. Recimo da je tako između ostaloga i zato što u Hrvatskoj ne postoji plesna akademija ili viša škola, pa je većina domaćih plesača prisiljena školovati se vani, gdje u međuvremenu uspiju uspostaviti kontakte koji im, ukoliko se odluče vratiti u domovinu, pomažu u kasnijem radu.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u regiji koja ima izrazito razvijenu plesnu scenu, s bogatom i nezanemarivom poviješću, i umjesto da se upravo zato, ali i ne samo zato, naglasak kulturne politike stavi baš na tu posebnost, te da je se posljedično razvija kao specifikum domaće kulturne ponude i jedan od najboljih načina prezentacije cjelokupne kulture, ples je u Hrvatskoj minoriziran i marginaliziran.
Revitalizirana Udruga plesnih umjetnika Hrvatske - UPUH nedavno je pokušala napraviti i institucionalnu promjenu, te izdvojiti suvremeni ples iz ingerencija Kulturnog vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti Ministarstva kulture. Kako bi za osnivanje posebnog vijeća za ples trebalo mijenjati zakon od toga se odustalo, ali nije na kraju osnovano ni povjerenstvo za ples jer su se tome, paradoksalno, protivili upravo članovi sadašnjeg vijeća koji dolaze iz svijeta glazbe. Institucionalni problemi ne staju na tome, jer ples i u strukturama zagrebačke vlasti ne kotira najbolje, iako je u metropoli najveća koncentracija plesnih snaga. Treba ipak priznati da su proračunska sredstva koja Grad izdvaja za ples bolje raspoređena od onih državnih, ali Grad zato ima i drugih dugova prema plesačima, a jedan od glavnih je – prostor.
Zbog svega toga, u UPUH-u je krajem ožujka prošle godine osnovana Radna skupina za hitnu razradu strategije razvoja, financiranja, predstavljanja i distribucije suvremene plesne umjetnosti u gradu Zagrebu, čija je članica i Silvia Marchig. Ona iznosi stav cijele plesne zajednice: «Isključimo li Balet HNK i baletni ansambl Kazališta Komedija, kompletna plesna scena je podstanar i snalazi se uglavnom dobrom voljom Kulturnih centara i ponekog kazališta, na primjer Teatra &TD. Međutim, plesna scena je evoluirala i ne stanemo tamo svi, a ni sam &TD nije kazalište namijenjeno plesu. Takva podstanarska situacija dovodi do apsurda da se veliki dio programskih sredstava koje plesni projekti dobivaju iz kulturnog proračuna odlazi na iznajmljivanje tehnike i prostora za izvedbe.»
![]() |
Zagrebački plesni centar projektirao je arhitektonski studio 3LHD, i zamišljen je kao mjesto za probe, radionice ali i izvedbe plesnih predstava, zajedno s popratnim sadržajima, što bi ga pretvorilo u jedinu referentnu točku suvremenog plesa u Hrvatskoj. Međutim, od studenog 2005. kad su radovi na Centru navodno počeli, nije učinjeno baš mnogo, nastavlja Silvia Marchig i napominje da je planirani rok dovršetka bio srpanj 2006. Upravo zato, «Odbrojavanje» će sustavno putem medija i mailing liste donositi i fotografije gradilišta, tako da će zainteresirana javnost moći pratiti tijek gradnje.
Namjera akcije «Odbrojavanje» nije proizvodnja konflikta nego relativno nježnog pritiska na gradske vlasti da započeto i dovrše, ali je upućena i javnosti koja mora biti upoznata s tijekom ostvarenja javnog gradskog projekta, objašnjava Pravdan Devlahović. S obzirom da plesačima i koreografima nedostaje prostora za rad, akcija «Odbrojavanje» može se shvatiti i kao nastavak plesa drugim sredstvima, a izađu li zaista na ulicu 1. lipnja, pokazat će to i doslovno – izvedbama svojih predstava na gradilištu u Ilici. Međutim, čak i ako se Zagrebački plesni centar otvori, kolikogod pohvalno to bilo, time će se dug Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport prema suvremenoplesnoj sceni samo malo smanjiti.
Koliko će se puta još Teatar &TD morati pretvoriti u Privremeni plesni centar, i hoće li zaista suvremeni plesači izaći na ulicu, ovisi sad samo o građevinarima i gradu Zagrebu. Nažalost, kad je riječ o javnim investicijama, stvari idu puno sporije nego kad ih gura privatna inicijativa, pa se u šali može reći da bi plesači već odavno dobili svoj centar da ga gradi, primjerice, Tomislav Horvatinčić. U svakom slučaju, akciju «Odbrojavanje» pratit ćemo sve do lipnja, i, ipak se nadamo, uspješnog otvorenja Zagrebačkog plesnog centra.
(I.R.)
Pročitajte i ...
Igor Grubić spreman je za Istanbul
Grubićeva 'Priča s istočne strane' na Istanbulskom bijenalu
Liga vremena - Goran Sergej Pristaš
Tjedan suvremenog plesa 2009. - zaključak
Tekstualno pozicioniranje hrvatskog plesa
Sodabergov „The Book“ ili hrvatski suvremeni ples - osobno
Nova predstava BAD Co. nadahnuta filmom
Koreografija nevidljivog rada u novoj predstavi BAD Co.
Čestitamo! Plesači dobili svoj plesni centar!
Otvoren Zagrebački plesni centar – Čestitamo!
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'

