Kako se odmoriti od povijesti?

Posebno se to odnosi na one koji su isprobali «Ex-poziciju» Bacača sjenki u napuštenoj tvornici Gorica. Ovih dana, naime, ta  neprofitna međunarodna umjetnička i produkcijska platforma za interdisciplinarnu suradnju, stvaralaštvo te promišljanje intermedijalnih umjetnosti, ponovno poziva na drukčije iskustvo kazališta. Riječ je o projektu «Odmor od povijesti», predstavi koja se samo za šesnaest posjetitelja po izvedbi događa u večernjim satima u Knjižnici Bogdana Ogrizovića.

«Odmor od povijesti» posljednji je dio trilogije «proces_grad», započet predstavom "proces_in_progres" u Galeriji SC 2004. a nastavljene «Ex-pozicijom» u tvornici Gorica 2005. Trilogija je inspirirana djelom Franza Kafke, točnije njegovim romanom «Proces», iz čijih brojnih parabola Bacači sjenki stvaraju sasvim posebno kazališno iskustvo. Njezin treći dio nosi naslov «Odmor od povijesti», a njegovo značenje već je po sebi paradoksalno, jer tvrdi Boris Bakal, od vlastite je povijesti nemoguće pobjeći. Ipak, tvrdi da u naslovu nema ironije, a ne poziva se ni na tezu Slavoja Žižeka da je Amerikancima 11. rujna 2001. završio dugotrajni «odmor od povijesti». Međutim, vjerojatno nema osobe koja se barem jednom u životu nije upitala: Zašto mi se događa to što mi se događa? Na to Boris Bakal, umjetnički voditelj Bacača sjenki te autor koncepta i redatelj «Odmora od povijesti» ima svoj odgovor: «To pitanje kao da podrazumijeva da postoji nekakva druga povijest, ali ona u kojoj jesmo, jedina je naša povijest, jer to smo mi, i mi smo uronjeni u nju. A takvo je i kazalište, u njega smo uronjeni uvijek kad je dobro.»

Ideja za cijelu trilogiju «proces_grad» Bacača sjenki bila je dvostruka: pokušati postaviti Kafku drukčijim sredstvima, točnije pokušati doseći neku  metapoziciju Kafkinog umjetničkog čina, koji se emanirao u romanu «Proces», ali i ispitati još jednom granice kazališta. Trilogija, međutim, hoda unatrag, pa nakon predstave «proces_in_progres» igrane u Galeriji SC, te «Ex-pozicije» u tvornici Gorica, slijedi «Odmor od povijesti», koji je zapravo prvi dio, iako je stvoren posljednji.
U sve tri predstave riječ je o bitno izmaknutom kazališnom fokusu, koji sve manje, kako trilogija Bacača sjenki odmiče, nalikuje klasičnoj postavi izvedbenih umjetnosti. Ipak, povezuje ih tema, koju Boris Bakal objašnjava ovako: «Bavimo se onime što bih nazvao «Kafkino obećanje», obećanje da ćemo se pozabaviti pitanjem o životu kao obećanju posebnosti. Rođenjem smo izdvojeni iz kolektiva, ujedinjeni, ali zbog toga smo i limitirani, jer više nismo sve, pa nam nije ni sve-jedno». Male osobne povijesti, nerijetko i u konfliktu, motivi  su od kojih se gradi predstava «Odmor od povijesti», jer jedino se u kolektivu i kroz dijalog, s njima pojedinačno možemo pomiriti, dodaje Boris Bakal. Napominje pritom i da radi predstave za zahtjevnog današnjeg gledatelja, koji je sve brži u percepciji i sve savršeniji stroj za primanje signala i najrazličitijih podražaja.

Posljednji po terminu premijere, ali tematski prvi dio trilogije «proces_grad» Bacača sjenki održava se u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Iako knjižnica kao specifično mjesto nudi bezbroj asocijacija, jedna od njih nalazi se i u naslovu ove predstave «Odmor od povijesti»: «Cijeli svijet je knjižnica, jer sve što vidimo i osjetimo zapravo čitamo. S druge strane, svako mjesto ujedno je i poprište neke povijesti, velike ili male. A knjižnica je istodobno mjesto opterećeno poviješću, i mjesto gdje se različite povijesti u miru nalaze jedna pored druge, na polici.»

Boris Bakal nije želio previše otkrivati o tome što se zapravo događa svakom od šesnaest posjetitelja koliko ih može sudjelovati u jednoj izvedbi «Odmora od povijesti». No, s iskustvom «Ex-pozicije», gdje se fikcionalno i zbiljsko miješalo na način da nitko više nije siguran nalazi li se u svojoj, tuđoj ili zajedničkoj priči, i ova predstava vjerojatno nudi nešto slično. U konceptu ovoga puta sudjeluju: Jelena Lopatić, Damir Klemenić, Bojan Navojec, Stanko Juzbašić, Katarina Pejović, Marija Škaričić, Martina Karla Franić, Željko Zorica, Iva Aras, Ognjen Bogojević, Kristina Gavran, Ena Schulz, Miro Pijaca, Stjepan Filipec Ges i drugi. Termini prvih deset izvedbi, koje su sve ujedno i premijere, su od 7. do 11. te od 16. do 18. travnja. Treba napomenuti da nakon njih slijede i ponovne izvedbe «Ex-pozicije», za one koji je još nisu iskusili, a željeli bi. Ulaznice za «Odmor od povijesti» mogu se kupiti u pretprodaju, na broj telefona 098287373, ali i izlicitirati, ili odmah kliknuti na adresu "Odmora od povijesti", gdje sve lijepo piše, i odlučiti se za vlastitih sat i pol, ili dva, odmora.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Odmor od povijesti - Bacači sjenki
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Boris Bakal
Iza kulisa uspjeha domaćih umjetnika
Zanima li svijet hrvatsko kazalište, drama i ples?
Ekstravagantna tijela
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija
Turbofolk - Oliver Frljić
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Pir malograđana - Paolo Magelli
Oluja - Ivica Kunčević
Hrvatski pojmovnik glazbene informatike
Pojmovnik glazbene informatike - projekt za koji struka nema interesa!
Britak, žestok i grub Držić na Ljetnim igrama
'Moja predstava' projekt za djecu s posebnim potrebama
Privatna «Moja predstava» kazališnog projekta Thearto
Sarajevski Cinelink - šansa mladim filmašima
Cinelink - šansa malih kinematografija iz regije
Sve što je dobro i pametno - Dražen Šivak
U agoniji - Branko Brezovec
U agoniji – novo Brezovčevo čitanje Krleže
Krleža na Brezovčev način
Festival prvih - društvena odgovornost kapitala
Festival prvih - peti put
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
'Odlično je baviti se kriminalom' - zbirka priča ili priručnik za preživljavanje?
'Odlično je baviti se kriminalom' - zbirka priča nezaštićenog svjedoka
Hrvatska - Slovenija: koliko se poznajemo i što si dugujemo?
Duško Ljuština
Slavoj Žižek: Intelektualni proizvodi su u svojoj biti komunistički
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Ima li krize među pjesnicima?
Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Plakati Mihajla Arsovskog
Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog u Galeriji SC
'Boys and their toys' - o dječacima i njihovim igračkama
Boys and their toys
Retorička tijela - Elvis Krstulović
Sonja Gašperov: Vuk je vuku čovjek
Vuk je vuku čovjek, a Bambij je mrtav!!!
ABS u PM-u
Životopis Božice Matasić
Projekt «Centrifugal» u Galeriji SC i MM Centru