Drukčija Bosna u 'tamnom vilajetu' Dževada Karahasana

U tom krdu jahača na slavi Bosne može se primijetiti nekoliko skupina. Prvi su oni koji su mit stvorili, poput Ive Andrića i Meše Selimovića, drugi su pak oni koji vrijedno rade na održavanju raznovrsnih, pozitivnih i negativnih, stereotipa o Bosni i Bosancima, a treća i najmanja skupina sastoji se od ljudi koji svemu prilaze trijezno i analitički. Jedan od trenutno najboljih predstavnika ove potonje skupine jest i Dževad Karahasan, pisac koji svoje vrijeme dijeli između Sarajeva i Graza. Karahasan je fasciniran Bosnom, i ona je njegova stalna prozna i esejistička tema, ali baš zbog svoje fascinacije on ne dopušta sebi odlazak u površnost ili prežvakavanje općih mjesta, nego realno sagledava sve mane i vrline svoje domovine.

Zato ne čudi kako se Karahasanova nova zbirka priča zove «Izvještaji iz tamnog vilajeta», a nije ni iznenađujuće što je objavljuje zagrebački Profil. Naime, ovaj pisac je svojevrsni zagrebački usvojenik: na Filozofskom fakultetu doktorirao je na temi o Miroslavu Krleži, a brojna njegova djela svoja su prva izdanja također doživjela u Hrvatskoj. S druge strane, Karahasan je i u europskim okvirima prepoznat, te su «Izvještaji iz tamnog vilajeta» istovremeno izašli u Njemačkoj, gdje mu je nakladnik ugledni Surkamp, a i dobitnik je Herderove nagrade, kojom se s ovih prostora mogu pohvaliti Mirko Kovač i Nedjeljko Fabrio.

Bez obzira na sve to, Karahasanov status u Sarajevu, gdje predaje dramaturgiju, ipak je donekle jedinstven, ali ne na do kraja pozitivan način. Njegov urednik Velimir Visković, koji je uz autora i kritičara Nikolu Petkovića publici predstavio «Izvještaje iz tamnog vilajeta», to objašnjava Karahasanovom individualnošću, koja ne prolazi dobro kada je riječ o pokušajima formiranja bosansko-hercegovačkog književnog kanona, u kojem je ovaj književnik strano tijelo, zbog svojeg izraženog individualizma.

Karahasanovi književni uzori s ovih prostora su ponajviše Krleža i Andrić, ali je njegov pripovjedni postupak i modernistički, zbog izbjegavanja linearne naracije. Visković se osvrnuo i na Karahasanov pristup Bosni i Hercegovini, koja se u njegovim djelima predstavlja kao zemlja mnogih razlika, između kojih postoji krhka ravnoteža. Za razliku od onih koji su oduševljeni bratstvom i jedinstvom bosanskih naroda, pa se pitaju otkud onda trogodišnji krvavi rat među njima, ili pak njihovih antipoda koji Bosnu i Hercegovinu proglašavaju umjetnom tvorevinom, Karahasan od razlika ne bježi, ali niti i od višestoljetnog suživota. Književni kritičar Nikola Petković u «Izvještajima iz tamnog vilajeta» ponajviše iščitava piščevu opsesiju ispisivanjem povijesti drukčijom od one službene, najčešće pobjedničke. Zanimljivo je da i Petković navodi isti primjer kao i Visković, ali da iz njega izvlači svoje neovisne zaključke.

Budući da je Asim Ferhatović Hase, danas pak vlasnik jedne od najboljih sarajevskih ćevabdžinica, izazvao toliku pažnju kod predstavljača ove knjige, i sam Dževad Karahasan  morao se izjasniti o tom primjeru, te je objasnio kako se radi o specifičnom sarajevskom estetskom osjećaju. Riječ je o tome da se pomoću humora, ljude iz javnog života, one koji izazivaju poštovanje, na taj način približava običnom čovjeku. Slijedom toga, Dževad Karahasan izdvaja humor kao najbolji način distanciranja od prevelike samozaljubljenosti. Doduše, u njegovim knjigama previše humora se baš i ne može naći, pa se čini kako on taj svoj stav ograničava na življeno iskustvo, te naglašava kako je «smijeh jedino što nas spriječava da budemo smiješne kreature koje sebe shvaćaju prokleto ozbiljno.»

Zbog svoje tematske raznorodnosti, u konačnici ipak spleta digresija koje čine veću sliku Bosne i Hercegovine, «Izvještaji iz tamnog vilajeta» su zbirka priča koja otkriva nove stvari o svojoj beskrajno eksploatiranoj temi. Njena uvjerljivost temelji se ponajviše na autorovom dokumentarističkom pristupu i želji da svoje likove predstavi toliko realno kako bi čitatelj pomislio da je riječ o stvarnim osobama. Da je to uspjelo, pokazuje i navedeni primjer švicarskog književnog kritičara koji je od Karahasana tražio broj telefona Emilijana Montecchija, glavnog i naravno izmišljenog lika priče «Anatomija tuge».

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Odvažnost nade - Barack Obama
Ruski prozor - Dragan Velikić
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Marko Vidojković: revolucija je moguća samo na individualnom nivou
Marko Vidojković - gost Festivala europske kratke priče
Tri - Drago Glamuzina
Bora Ćosić i "Put na Aljasku"
Bora Ćosić putuje po prodanim zemljama
Izlet Michala Viewegha u ozbiljnu književnost
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
Izvještaji iz tamnog vilajeta
Apsurdno, od pisaca se očekuje da sve sami nauče!
Bosanske piramide postoje - ali samo u knjizi Emira Imamovića
Tajna doline piramida
Sandorf - agencija koja pisce iz regije zastupa u bijelom svijetu
Sandorf - prva domaća književna agencija
Rade Jarak objavio novi roman
'Pustinje' - fikcionalna autobiografija Rade Jarka
Filip David
Razgovor: Filip David
Književnost - godišnji pregled 2007.
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Mladen Tarbuk
Kruno Lokotar
'Nesanica' – identitet je tamo gdje nije
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Slobodan Šnajder
Freelander - Miljenko Jergović
Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli
'Anastasia' Dalibora Šimprage
Neočekivan roman o uskrsnuću
David Albahari se grozi upotrebe pisaca u politici
Petar Selem
Stanje nacije - Filip Šovagović
Amadeo u kolovozu i rujnu
Scena Amadeo – od novog Filipa Šovagovića do uskrslog Ayllua
Dani satire 2008. - komentar
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
U agoniji - Branko Brezovec
U agoniji – novo Brezovčevo čitanje Krleže
Krleža na Brezovčev način
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Sprovod u Theresienburgu
Milko Kelemen
Praizvedba djela Milka Kelemena
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Knjigomat prešao iz virtualnog u stvarni časopis
PIJANA NOĆ 1918. - Lenka Udovički
Pijana noć na Brijunima
Hrvoje Šalković ne voli zagrebačku malograđanštinu
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
Umro Dragutin Tadijanović
Igor Zidić (2006.)
Zvonko Maković
Igor Zidić
Ima li krize među pjesnicima?
Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?
Magris na putu prema Nobelu
'Incest' pod okriljem Vjesnikove književne nagrade?