Divovski festival fantastične književnosti

Pod ovim potonjim uglavnom se podrazumijeva prozu temeljenu na fikcionalnoj legendarnoj i pseudomitološkoj građi, premda to, naravno, nije nužan preduvjet.

I dok su ljubitelji SF-a u Hrvatskoj prilično dobro organizirani, kako u pogledu izdavačke produkcije, tako i kada je riječ o velikim godišnjim konvencijama poput Sferakona i Istrakona, s "fantasyjem" stvari stoje nešto slabije. Manje-više jedina konstanta za sve koji su skloni takvom štivu već je sedmu godinu zaredom Festival fantastične književnosti, koji se dosad održavao u raznim istarskim gradovima. Davor Šišović, organizator ovog festivala, kojeg se formalno-pravno priređuje u okviru programa pazinskog Pučkog otvorenog učilišta, smatra da je Istra logično i upravo idealno mjesto za održavanje takve manifestacije. Naime, "Istra je, kao sjecište triju velikih civilizacija – slavenske, romanske i germanske – izrodila osebujnu mješavinu usmenog književnog folklora, pa se u njoj mogu čuti stvari koje su toliko originalne, da ih nema čak niti u najbližoj okolici". Kao primjer navodi kako se samo u istarskoj tradiciji štrige, lokalna varijanta vještica ili vampira, okupljaju u jedanaest navečer, a ne, kao svugdje drugdje, u ponoć.

Nakon što su prva četiri izdanja Festivala fantastične književnosti održana u Pazinu, počelo se s praksom seljenja programa svake godine u drugi istarski grad. Iako takva ideja može zbuniti zainteresirane za sadržaje koje ovaj festival nudi, riječ je o nečemu što je proizašlo iz sve egzaktnije programske koncepcije. Naime, dubljim proučavanjem istarske baštine i povijesti kao izvora mogućih tema za novu "fantasy" i SF književnost, neka su mjesta sama ponudila svoje teme. Tako je 2006. Kringa ponudila nadahnuće svojom pričom o vampiru Juri Grandu, a lani je to bilo Gračišće sa svojim naslijeđem vezanim uz staroslavensku mitologiju. Ove je godine, pak, izbor pao na Motovun, kao mjesto radnje Nazorovog "Velog Jože", čijim je objavljivanjem prije točno sto godina čitav južnoslavenski prostor dobio svoj prvi "fantasy" roman.

Takvo se, pak, tematsko određenje svakog pojedinog festivalskog izdanja dobro nadovezuje na ono što je njegov najvredniji proizvod, koji, zapravo, nastaje i prije sâmog festivala. Riječ je o zbirci priča na zadanu okvirnu temu, pa će tako ove godine biti objavljene "Priče o divovima". Nakon provedenog natječaja, na koji je prijavljeno šezdesetak radova, odabrano je njih dvadesetak, koje pripadaju žanrovima "fantasyja", SF-a ili nadnaravnog horrora. Premda propozicije natječaja nisu bile previše ograničavajuće, osim u pogledu duljine od maksimalno deset kartica teksta, organizatori su se nadali da će se dio priča baviti Velim Jožom i drugim legendarnim istarskim divovima. To se i dogodilo, ali ima i priča o divovima koji žive u današnjem realnom ili fantastičnom vremenu.

Festivalski program u Motovunu počinje 8. kolovoza, i to najprije simboličnim otkrivanjem spomen-ploče Velom Joži. Isprva je bilo planirano da nakon toga bude prikazan igrani film Gordane Samardžić o tom Nazorovom junaku, snimljen još prije pola stoljeća. No, potraga za kopijom filma, u koju se uključila i ekipa Motovun film festivala, nije urodila plodom, pa se, barem zasad, čini da je on izgubljen u nepovrat.

To, međutim, ne znači da Festival fantastične književnosti neće imati i celuloidnih sadržaja. Tako će, umjesto podsjećanja na jedan stari igrani film, biti premijerno prikazan osamdesetminutni dokumentarac "Zmajeve linije" Roberta Bezbradice i Mladena Đakovića. U središtu pozornosti filma je teorija prema kojoj se Motovun nalazi na sjecištu takozvanih "zmajevih linija" ili "zmajevih brazdi", kojima se kreće pozitivna Zemljina energija, pa je zbog toga taj gradić pogodno mjesto za razne oblike ljudske kreativnosti.

Odmah nakon toga, bit će promovirano i festivalsko izdanje zbirke "Priče o divovima", uz sudjelovanje većine u nju uvrštenih autora. Divovima će biti posvećen i događaj koji će dan kasnije, u subotu, biti nastavljen program u Motovunu. Bit će to okrugli stol na temu "Divovi u fantastičnoj književnosti i bajkama", a istom će prilikom biti predstavljeno i nekoliko novih stručnih naslova koji se bave i nekim drugim temama u tim književnim rodovima.

Usprkos tek dvodnevnom trajanju, ovogodišnji Festival fantastične književnosti svoje je programe rasporedio na dva grada, pa tako 9. kolovoza, nakon okruglog stola u Motovunu, slijedi nastavak u Pazinu. Na taj će način još jednom biti odana počast stogodišnjici objavljivanja prvog južnoslavenskog "fantasy" romana, s obzirom da je Vladimir Nazor "Velog Jožu" pisao u vrijeme dok je bio gimnazijski profesor u Pazinu. U pazinskom Kaštelu bit će upriličen nastavak literarnog druženja, ovaj put uz predstavljanje novih SF i "fantasy" izdanja iz Hrvatske i susjednih zemalja. Naime, iako su u zapadnoj Europi i SAD-u uobičajene striktne podjele između tih žanrova, u Hrvatskoj to nije slučaj, jer oni ovdje imaju istu publiku, koja dolazi i na ovaj festival, i na SF konvencije.

Također u pazinskom Kaštelu, ovogodišnje će izdanje Festivala biti i zaključeno koncertom francuskog ska-jazz sastava Trankilesha. Vikend koji počinje 8. kolovoza, dakle, možete provesti u Motovunu i Pazinu, družeći se s fantastičnim divovima. Dolazak onih pravih se ne očekuje, ali, ako se pojave, sigurno neće proći nezapaženo.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Dok su dinosauri hodali Istrom...
Festival fantastične književnosti otkriva istarske dinosaure
Festival posvećen divovima