Počinje Revija malih književnosti

Dok je Mandić objašnjavao kako smo Srbi i mi, bez obzira na sve povijesne sukobe, neraskidivo povezani, Stanko Lasić se zalagao za čitanje dobre književnosti, a ne na inertno preuzimanje onoga što je istočno od Drine aktualno. Nije to bila jedna od onih brojnih nacionalističkih polemika, nego su prijepori između dvojice književnih uglednika nastale iz estetskih razloga, a jedna od poznatijih tvrdnji iz te novinske prepiske bila je ona Lasićeva kako Hrvatima srpska književnost treba biti jednako daleka odnosno bliska kao i bugarska.

Vrijeme je pokazalo da Hrvate i Srbe ipak nije tako lagano zauvijek izolirati jedne od drugih, a što se Bugara tiče, oni su u svemu ispali kolateralna šteta. Jer djela bugarske književnosti ignorirana su od strane hrvatske književne scene nekoliko desetljeća, što bi svakako trebala promijeniti četvrta Revija malih književnosti. Ova manifestacija odvijat će se većinom u Književnom klubu Booksa, koja je i organizira, a razloge za predstavljanje bugarske književne scene objašnjava organizatorica Miljenka Buljević: «Ksenija Marković nam je skrenula pažnju na informaciju da bugarska književnost nije kod nas prevođena već trideset godina, te smo odlučili jednu od svojih Revija posvetiti onda baš njoj». Za selektora ove revije izabran je bugarski književnik i kritičar Mitko Novkov, koji se odlučio koncentrirati na autore srednje i mlađe generacije. Njihove priče, pjesme i ulomke iz romana preveli su studenti bugarskog na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Kada je riječ o tri desetljeća apstinencije od prijevoda s bugarskog na hrvatski, Miljenka Buljević ističe kako tu nije riječ o planiranom zanemarivanju, nego spletu nepovoljnih okolnosti: «katedra za bugarski jezik i književnost kod nas postoji tek nekoliko godina, a u bivšoj Jugoslaviji se s bugarskog prevodilo najviše na srpski, te kod nas nije baš ni bilo prevoditelja za bugarski. Izdavači također nisu zainteresirani, pa je zadnji prijevod s bugarskog na hrvatski objavljen 1973. godine!»

Treba primijetiti kako nove generacije bugarskih pisaca imaju dosta sličnosti s aktualnim perjanicama naše književne scene, a ponajviše se piše ono što se u Hrvatskoj naziva stvarnosna proza. Mjesto događanja većinom je urbana Sofija, jer su mladi pisci napustili ruralne teme. Od deset izabranih književnika i književnica nekoliko su prave zvijezde u svojoj državi, no još jedna sličnost između bugarske i hrvatske književne scene jest veliki broj pisaca koji istovremeno rade u medijima. Tu posebno treba izdvojiti pisce Angela Ivova i Emanuila Vidinskog, koji su u svojoj domovini osvojili i sve najvažnije književne nagrade.

Raspored četvrte Revije malih književnosti, koja počinje 7. rujna u 20 sati a trajat će četiri dana, sastavljen je, između ostaloga, i po rodnim kriterijima. Naime, u najnovijoj generaciji bugarske književnosti žene zauzimaju istaknuto mjesto, pa će se u Booksi predstaviti čak šest književnica. Na otvaranju će čitati Angel Igov, Emanuil Vidinski i Marin Bodakov, dok su za zadnji dan Revije malih književnosti ostavljene dvije dame, i to Marica Kolčeva i Mira Duškova.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
5. Revija malih književnosti ugošćava srpske pisce
Književnost - godišnji pregled 2008.
Bugarska književnost u Booksi
Bugarska književnost u Booksi
Revija malih književnosti