Crna stvarnosna proza u knjigama Aljoše Antunca

U nju je moguće utrpati sve i svašta, uz skoro pa jedini uvjet da je riječ o tekstu koji se bavi nečim aktualnim, pa bili to zločini iz Domovinskog rata ili medijski milje nastao dolaskom kapitalizma. Prema tome ispada kako su, primjerice, i Lana Biondić i Robert Perišić jednako stvarnosni, a mogućnost zajedničkog svrstavanja ljudi koji nikako ne zaslužuju biti u istom loncu samo je jedan od pokazatelja manjkavosti te odrednice. Još jedan problem je i, koliko god to paradoksalno zvučalo, nedostatak stvarnosti u stvarnosnoj prozi, odnosno akademskom realizmu koji se u većini slučajeva krije iza te sintagme.

No, postoji izuzetak koji potvrđuje pravilo a to je široj javnosti nepoznati Aljoša Antunac, četrdesetogodišnjak koji danju radi kao informatičar u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, a noću piše prozu koja se doista čini vjernom slikom mnogih aspekata naše stvarnosti. Antunac je ozbiljnije pisati počeo u svojim tridesetim godinama, a trenutni rezultat toga su dvije knjige, roman «Poslije zabave» i zbirka priča «Neka vrsta ljubavi». Oba djela pokrivaju slične teme, od urbane otuđenosti preko nasilja i konzumiranja droga, a njihovo nastajanje, objašnjava pisac, odvijalo se paralelno: «Na mjestu prekida u priči završio sam «Prije zabave», a ostalo je postalo «Neka vrsta ljubavi». Što se tog naslova tiče, iskreno priznajem da sam ga ukrao Lou Reedu, dok drugi ima veze s Iggyjem Popom.»

Pisanje je za Antunca, inače sudionika Domovinskog rata, ispočetka imalo i određeni terapijski učinak, dok o objavljivanju nije razmišljao: «Birajući između čitanja Glorije i Novog zavjeta, s kojim sam literarno upoznat, uzeo sam ipak komad EKG-papira, našao olovku i počeo pisati bez ikakve namjere. Kasnije je tekst došao do nekih frendova i drugih ljudi, kojima se napisano svidjelo, pa sam nastavio.»

Jedna od tih osoba bila je i Ana Grbac iz izdavačke kuće Konzor, kojoj se svidjela sirova proza ovog autora, te mu je pomogla oko uspostavljanja kontakta na književnoj sceni. «Poslije zabave» tako se prvo pojavio u časopisu Libra Libera, a onda je obje knjige objavio već spomenuti Konzor. Bez obzira na sve to, Aljošu Antunca književna slava i dalje ne zanima: «Tu i tamo saznam kako moje knjige imaju utjecaja na nekih petnaestak ljudi koji žele i vole čitati, ali je njima sjela na pravo mjesto.»

U obje knjige, pa i onoj koja u naslovu ima riječ «ljubav», može se naći zavidna količina crnila i brutalnosti, koje ostavlja još veći utisak time da ni u jednom trenutku ne izgleda pretjerano. Za pisca sve to ne predstavlja ništa više nego realno stanje stvari: «Naša stvarnost je brutalna. Ako je išta glavni lik mojih knjiga, onda je to Hrvatska, dakle sve oko nas. Ova zemlja je dosta brutalna sama po sebi, a uostalom, što to uopće kod nas znači? Brutalnost je kod nas svaki dan zastupljena u Dnevniku, na ulici je vidite svaki dan.»

Razočaranje hrvatskim društvom i državom jedan je od poticaja za Antunčevo pisanje. S obzirom da se početkom devedesetih dobrovoljno javio za obranu Hrvatske, zanimljivo je primijetiti kako mu iz današnje perspektive izgleda njegova tadašnja, mlađa i naivnija, verzija: «Svi koje sam poznavao su, poput mene, tada bili zaraženi nacionalizmom, a tada nisam primjećivao manipuliranje medija. Druga strana bila je još gora i moralo se odgovoriti. To je nešto što se jednostavno trebalo odraditi. A danas je sve što je blisko gomili, meni daleko.»

Iskustvo kolektivnog postojanja, koje je u stilu «mi Hrvati» obilježilo devedesete godine, danas je za Aljošu Antunca nešto potpuno neprihvatljivo. Njegova pozicija je, čini se, namjerno marginalna, pa ga tako ne zanima ni domaća književna scena, na kojoj ne nalazi estetski srodne duše. Što se njegovog posla u NSK tiče, tu nije riječ o Antunčevoj strasti za knjigama, nego opet o spletu životnih okolnosti povezanih s njegovom vojnom karijerom, koja mu je našla taj posao kada više nisu trebali njegove usluge.

«Poslije zabave» i «Neka vrsta ljubavi» čitaju se kao nemilosrdna poluautobiografska proza, a naizmjeničnoj kombinaciji depresije i agresije koju Aljoša Antunac isporučuje u svojem tekstu doprinosi i specifični dizajn knjige. Za razliku od uobičajenih crnih slova na bijelom papiru, po zamisli dizajnera Gabrijele i Kristijana Topoloveca, oba Antunčeva djela opremljena su baš obratno, dakle u crnom, mrtvačkom ruhu na kojem su piščeve bijele riječi jedini tračak svjetla. Sve dok ih se ne pročita, kada postaje jasno kako je sve crno. Nema sumnje, to je rijetka stvarnosna proza koja opravdava svoj naziv.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Sandorf - agencija koja pisce iz regije zastupa u bijelom svijetu
Sandorf - prva domaća književna agencija
Aljoša Antunac - danju informatičar, noću pisac!
Književnost - godišnji pregled 2007.
Od lakoglazbenih hitova do Blata
Prodane dušice Denisa Giljevića
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Apsurdno, od pisaca se očekuje da sve sami nauče!
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Dalibor Matanić
U pohod u kina kreće 'Kino Lika' Dalibora Matanića
'Kino Lika' - film o ljubavi i smrti na lički način
Damir Karakaš
Naš čovjek na terenu - Robert Perišić
Robert Perišić
Srđan Dragojević
Vedrana Rudan
Katalog 'Insert' - sve što ste htjeli znati o domaćoj video umjetnosti
'Insert' - katalog retrospektive hrvatske video umjetnosti
Šesti Međunarodni udaraljkaški tjedan u Bjelovaru
Objavljena knjiga o radu Sanje Iveković
U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2008.
Umro je Harold Pinter
Književnost - godišnji pregled 2008.
Lotos, prah i mak - domaća poezija s okusom Indije
Likovnost - godišnji pregled 2008.
Koncert za Zakladu Ana Rukavina i Vjekoslava Šuteja
'Lotos, prah i mak' Dinka Telećana
Dvorana Lisinski obnovila svoje orgulje
Račić u Modernoj galeriji
Retrospektiva Josipa Račića u Modernoj galeriji
Simfonijski orkestar Muzičke akademije u Lisinskom
Obnovljene orgulje u Dvorani Lisinski
Kraljevska flamanska filharmonija
Tiha pobuna
Lastavica u Lisinskom
Prva izvedba Puccinijeve Lastavice u Hrvatskoj
Njemačka komorna filharmonija iz Bremena
Gostovanja na Gavellinim večerima
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Susret Bacha i iranske glazbe
Cirkus između Viteza i Kralja
City of London Sinfonia
Bugarska književnost u Booksi
Počinje Revija malih književnosti
Emma Kirkby i Richard Egarr
Varaždinske barokne večeri - završni komentar
Martin Gester i Tonči Bilić na Varaždinskim baroknim večerima
Povratak oratorijskih koncerata na Varaždinske barokne večeri
Hrvatski arhitekti na Venecijanskom bijenalu
Vesper, Ensslin, Baader: iskonski prizori njemačkog terorizma - Gerd Koenen
11. Međunarodna izložba arhitekture u Veneciji
PIF 2008.
Objavljena monografija Ane Maletić
Razvoj hrvatskog suvremenog plesa kroz životopis Ane Maletić
Tko se boji vuka još u digitalnoj eri
Penezić & Rogina na Bijenalu arhitekture u Veneciji
Tosca - Damir Zlatar Frey
Fotografije planetarnih pejzaža Michaela Bensona
Objavljen drugi hrvatski gay roman
'Na mom Ikea kauču' - drugi hrvatski gay roman
Drukčija klasika na Bundeku
Dani satire 2008. - komentar
Koncertna izvedba Brkanovićevog Ekvinocija
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Promjene na vrhu gradske kulture
Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski privremeno bez ravnatelja!
Lisinski bez ravnatelja do 'rješavanja problema'
Zenit u novom starom ruhu
Objavljen reprint časopisa Zenit
Ivana Orleanska na lomači
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Sudjelujte na posljednjem Ffriku!
Peti i posljednji FFRIK
Vodič o civilnom društvu
Civilno društvo u Hrvatskoj treba poraditi samo na sebi
Njemačka državna filharmonija Porajnja-Falačke
Zabranjeno kazalište - Dragan Živadinov
Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu
Svjetska književnost u ženskom ključu Nadežde Čačinović
Ruski nacionalni orkestar
Mein Kampf bez konteksta
Hrvatima za «Mein Kampf» nije potreban kontekst?
Novo izdanje rodno osviještene Jazzarelle
Simfonijski orkestar Grada Caracasa u Lisinskom
Otvorena izložba posvećena suvremenoj dubrovačkoj umjetnosti
Otvorena izložba 'Libertas - Suvrememena Dubrovačka umjetnost'
Vesna Gorše snima live album u Lisinskom
'Najkraće priče' - nova knjiga Dražena Ilinčića
Dražen Ilinčić objavio novu knjigu
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
Einojuhani Rautavaara - Vigilia
Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli
Danski nacionalni simfonijski orkestar u Lisinskom
Andrzej Stasiuk
Lutosławskijev 'Glasovirski koncert' prvi put u Hrvatskoj
ZagrebDox pomaže dokumentaristima iz regije
Zagreb dox organizira Pitching forum
Sprovod u Theresienburgu
Umijeće improviziranja na orguljama
Scenska prikazanja Stravinskog i Orffa
Sve o Pojmovniku rodne terminologije
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
'Jackie' & 'Svinjac' - Ivica Buljan
Hilary Hahn u Lisinskom
Objavljen 'Pojmovnik rodne terminologije'
ZagrebDox u zagrljaju zoofila i kanibala
Novi uspjeh kustoskog tima WHW
Kustoski tim WHW radi 11. Istanbulski bijenale
Kvartet Porin i Monika Leskovar u Lisinskom
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Tri nove suvremenoplesne predstave
ABS u Karasu
Silazak bijelog pečata na bijeli kvadrat
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Udaraljkaška elita u Bjelovaru
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb
Tosca - koncertna izvedba
Aziza Mustafa Zadeh u Lisinskom
Delirijum tremens - Goran Marković
Bolja polovica kreativnog rada
Bolja polovica - izložba autorskih dvojaca
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Ivo Pogorelić u Lisinskom
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
Londonska filharmonija i Leonard Slatkin
Paul McCreesh: ne vidim potrebu za sviranjem na metalnim e-žicama
Orkestar Champs-Élysées
ABS u PM-u
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Gavelline večeri po 22 put
Kinetizam u Umjetničkom Paviljonu
Kinetizam od početka do danas
Park - Janosz Sikora
Karamazov u Lisinskom
Nema spavanja na lovorikama!
Edin Karamazov
Edin Karamazov: Sting je sretan izbor za izvođenje Dowlanda
Matačićeve želje i dalje neostvarene
Skandinavski dizajn u Muzeju za umjetnost i obrt
Umro Nenad Turkalj
Varaždinske barokne večeri i radikalne promjene
Jezični portal
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
K2 Sur*viver
Hrvatski jezični portal još nije dostupan svima
Mayumana - idejno ispražnjena zabava
Dijeljene glazbe i manjinski identiteti
Novi smjer Baroknih večeri
Zlatni lav okuplja umjetnike na granici
Rezultati natječaja 'Zagrebačke priče'
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
Lijenosti kroz 'Promjene' BAD Co.
Što Ivana Brlić Mažuranić i Thompson imaju zajedničko?
Ivana Franke na Venecijanskom bijenalu predstavila svoj 'Latency'
Staklenac - dokument skrivene povijesti
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Branko Franceschi
Duško Ljuština
Biljana Srbljanović
Dubravka Oraić - Tolić
Zvonko Maković
Željko Kipke
Renato Baretić
Igor Zidić
Mladen Tarbuk
Predrag Matvejević (drugi dio)