Tko bi gori, sad je doli ili hrvatski nastup u Leipzigu

Filip Šovagović, Slađana Bukovac, Daša Drndić, Veljko Barbieri, Slavko i Ivo Goldstein, Damir Karakaš, Robert Perišić, Slobodan Šnajder i Dalibor Šimpraga službeno će predstavljati Hrvatsku sredinom ožujka na ovogodišnjem sajmu knjiga u Leipzigu, jednom od najvažnijih u Europi. Ovu desetočlanu ekipu odabrao je poznati hrvatski izdavač i publicist Nenad Popović iz naklade Durieux, kojega je pak Ministarstvo kulture ove godine izabralo na tu funkciju. Iako manji u obimu i povijesti, Leipzig se s vremenom uspio izboriti za poziciju sajma koji je ponajviše posvećen književnosti i čitanju, za razliku od onog u Frankfurtu, na kojem se knjigama prvenstveno trguje. Zbog toga je nastup na ovoj manifestaciji važna stvar, naročito za male književnosti. Hrvatska je prošle godine bila zemlja-partner, a i ove godine se planira značajno prisustvo i dobro opremljen štand, te bogat program.

Ključna je razlika u osobi selektora, jer prošle godine je tu funkciju obavljala prevoditeljica Alida Bremer. Nenad Popović je pak organizirao alternativni nastup pisaca koje one nije pozvala u Leipzig, a sve je rezultiralo i ostavkama u Hrvatskom društvu pisaca te skandalom uobičajenim za svaki inozemni nastup domaće reprezentacije, ne samo književne. No, ovogodišnji selektor, koji je lani bio dosta glasan i kritičan prema koncepciji predstavljanja Hrvatske u Leipzigu, danas smatra kako sukoba i nije bilo. Točnije, smatra da su ga stvorili mediji: «Alternativni program je oznaka iz medija, koja nije točna. Jedino što je HDP učinio jest tražiti još novaca od Grada Zagreba za put nekoliko pisaca. Oni su u Leipzigu sudjelovali u svim programima.» Harmonični odnosi nisu samo uspostavljeni na relaciji između bivših i sadašnjih selektora za nastup na Leipzigu, nego je sve ružičasto i s ministrom Božom Biškupićem, hvali se Popović: «Bio sam iznimno počašćen pozivom ministra Biškupića, prije svega zbog rečenice koju mi je rekao pred svima – Nenade, pozovi to koga god hoćeš! To je veliko povjerenje, te sam imao i veliku motivaciju.»

Popović naglašava da u zadnje vrijeme hrvatska književnost doživljava određeni procvat, koji se polako počinje prepoznavati i u inozemstvu. Obzirom da ove godine Hrvatska nije zemlja-partner sajma u Leipzigu, budžet za nastup i štand smanjen je za pola, točnije na 550.000 kuna. No, to je ipak mnogo više od 200.000 koje je Ministarstvo kulture prije nekoliko godina izdvajalo za  predstavljanje naše književnosti na ovom sajmu. Među selektiranima Popović ističe Slobodana Šnajdera, kojemu je ovo prvi službeni nastup za državu, s obzirom da je devedesetih bio žestok opozicionar, a tu karizmu pokušava zadržati i danas. Međutim, Šnajdera uz taj  njemački grad veže i zanimljiv biografsko-povijesni podatak: «Njegova drama 'Hrvatski Faust' je bila na repertoaru Dramskog kazališta iz Leipziga 10. studenog 1989. godine, nekoliko sati nakon pada Berlinskog zida. A inače je Šnajderov status dramatičara u Njemačkoj takav da je odavno trebao biti pozvan predstavljati Hrvatsku.»

Ideja ovogodišnjeg izbornika bila je objaviti i odgovarajuću publikaciju, kako bi nešto ostalo i za povijest: «Tiskamo knjigu koja je prvo trebala imati 120 stranica, a završila je na 240. U njoj će biti tekstovi svih pisaca koji dolaze, prevedeni na njemački, kao i njihove male biografije. Nazvao sam je 'Stanje nacije' po drami Filipa Šovagovića, koja je također unutra.» Na hrvatskom štandu bit će organizirana i velika izložba knjiga. Podijeljena je na dva dijela, od kojeg prvi čine reprezentativni izbori iz edicija velikih domaćih izdavačkih kuća, jer  Nenad Popović želi ove godine i ohrabriti svoje kolege da se pozabave inozemnim promoviranjem svojih izdanja. Drugi dio izložbe je zato odmak od svega ozbiljnog i odraslog što se planira, izbor sto najboljih knjiga hrvatske književnosti za djecu, za koji je zaslužna Ranka Javor, voditeljica Centra za dječju knjigu. Ta selekcija će nakon Sajma biti poklonjena velikoj knjižnici dječjih knjiga u Münchenu.»

Dok Popovićeva trupa ove godine službeno predstavlja Hrvatsku na Sajmu knjiga u Leipzigu, to će neslužbeno učiniti i skupina pisaca koju dovodi Alida Bremer, među kojima su, na primjer, Edo Popović i Ivana Sajko. Zato se i cijela trakavica oko toga tko koga vodi na koji sajam počinje polako činiti kao nehotično uspješna za proboj što većeg broja naših pisaca izvan granica Hrvatske. Pa kad već ne može drukčije, dobro je i ovako.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Word Express kreće na put
Word Express ujedinjava europske pisce u Istanbulu
Tko koga vodi u Leipzig?
Rod avetnjaka - Slađana Bukovac