Bez srama na Sajam knjiga Leipzig

I to je prvi put da hrvatska književnost  nije tek jedna od mnogih na štandovima velikih međunarodnih manifestacija ovoga tipa, nego ona na kojoj je posebni naglasak. Takav posao zahtjevan je i za puno veće i organiziranije države, pa se o načinu prezentacije Hrvatske u Leipzigu već nekoliko godina diskutira, nerijetko i u ne baš nježnom tonu. Ipak, svi su se uspjeli dogovoriti, i sudeći po svemu, ovoga se puta nećemo osramotiti.

Nakon što je u prosincu Zagreb posjetilo izaslanstvo njemačkih nakladnika i knjižara, na konačnu prezentaciju u Ministarstvu kulture došao je i direktor Lajpciškog sajma knjiga, Oliver Zille  koji se najprije pohvalio brojkama. Na primjer, prošle godine je na sajmu koji vodi sudjelovalo oko 2.350 izlagača iz 36 zemalja, a posjetilo ga je 127.500 posjetitelja i 2.600 akreditiranih novinara. Zille je u Zagrebu nastupio bez lažne skromnosti, rekavši da je Sajam knjiga u Leipzigu je najstarija takva manifestacija u svijetu, jer se bez prekida održava još od sredine petnaestog stoljeća. Pored toga, unatoč brojnim promjenama i poteškoćama, danas je Leipzig ponovno jedan od najvećih sajmova ovog tipa u svijetu.

Umjesto običnog sajma na kojem izdavači trguju autorima i licencama, Lajpciški sajam knjiga ima i malo drukčiju, kulturnu zadaću: «Prvi zadatak nam je dovesti na tržište mlade njemačke autore te ponovno pozicionirati autore iz drugih zemalja. Ništa manje važno je i promicanje kulture čitanja u želji da mladoj publici približimo knjigu. Naime, iako je visokorazvijena industrijalizirana zemlja, u Njemačkoj i danas postoji problem nepismenosti jer nam je 10% populacije funkcionalno nepismeno, što znači da ne čitaju i nemaju kulturu čitanja. Zato je poticanje kulture knjige, kroz suradnju škola i sajmova kao što je naš, izuzetno važna kulturna djelatnost.»

Leipzig, naravno, ima i puno većeg konkurenta, a to je sajam knjiga u Frankfurtu. Oliver Zille, međutim, ne smatra tu konkurenciju toliko važnom, jer tvrdi da - ima mjesta za sve: «Često se postavlja pitanje je jesu li Njemačkoj potrebna dva tako velika sajma. Mislim da jesu, jer se na njemačkom tržištu knjiga, koje je jedno od najvećih na svijetu, pojavi godišnje 80.000 novih naslova, koje treba kvalitetno ponuditi publici, i to je posao koji može podnijeti još jedan veliki sajam. Godišnji promet tržišta knjiga u Njemačkoj je 9.2 milijarde eura, a od spomenutih 80.000 knjiga 7% su prijevodi, što Njemačku čini najvećim prevoditeljskim tržištem na svijetu.»

Upravo zato, nastup Hrvatske kao partnera u Leipzigu mogla bi biti odskočna daska za snažniji proboj hrvatske književnosti na globalno tržište. Voditelji i autori hrvatskog programa su Gyorgy Dalos, mađarski poznavatelj hrvatske književnosti i Alida Bremer. Slavistica s njemačkom adresom, ali rodom iz Splita, već je domaćoj javnosti poznata kao jedna od najagilnijih promotorica hrvatske književnosti u njemačkom govornom području, istodobno i prevoditeljica i agentica. Njezine su ideje oko nastupa Hrvatske u Leipzigu nešto drukčije od dosadašnjih načina naše promocije na sličnim manifestacijama, jer Bremer smatra da je, iako je i ranije bilo publikacija i prijevoda na njemački, sazrelo vrijeme za sustavnu prezentaciju kakva, barem u hrvatskom slučaju, još nije napravljena.

Program u Leipzigu bit će prenatrpan, i Alida Bremer se zbog toga unaprijed ispričala novinarima koji fizički neće moći vidjeti sve jer je događanja toliko da se moraju preklapati. Njezin je plan, jednostavno, u četiri dana koliko Sajam knjiga u Leipzigu traje, tamošnju publiku zasuti informacijama. Drukčija strategija našeg nastupa u Leipzigu sastoji se i u pokretanju internetske stranice www.crobuch.de, koja sustavno prati sve što se u vezi s hrvatskom književnošću i kulturom događa na njemačkom govornom području. Na toj stranici bit će 12.2.2008. objavljen i detaljni program i raspored hrvatskog nastupa u Leipzigu, koji je, zbog strogih pravila i suzbijanja konkurencije, još uvijek poslovna tajna.

Književne promocije i čitanja, koja neće biti ograničena samo na Leipzig, nego ih ima i u Berlinu i u Dresdenu, začinit će i filmski i glazbeni programi «hergestellt in Kroatien», ali i nešto drukčija vrsta popratnog tiskanog materijala. «Dosadašnji nastupi u Frankfurtu i Leipzigu uvijek su imali katalog tiskan u Hrvatskoj. I to smo željeli promijeniti, pa smo se, umjesto za katalog, odlučili na suradnju s lajpciškim gradskim magazinom Kreuzer. Oni će tiskati posebnu promidžbenu knjižicu hrvatskog nastupa na Sajmu knjiga u nakladi od 50.000 primjeraka, koja će biti zalijepljena na naslovnicu, ali će se i dijeliti po cijelom gradu», objašnjava Alida Bemer.

U Leipzig ide ukupno trideset i dvoje hrvatskih autora, zajedno sa cijelim nizom prevoditelja, izdavača i književnih znalaca, kako bi prezentacija bila što bolja i uspješnija. Alida Bremer smatra da će četiri dana Lajpciškog sajma biti kruna rada koji traje već dvije godine, jer je velik broj prijevoda već tiskan tako da se kod agenata, izdavača, književnih kritičara i novinara već nalaze nova izdanja, na primjer, Olje Savičević–Ivančević, Boris Dežulovića, Romana Simića, Ede Popovića, Miljenka Jergovića, Borisa Perića, Drage Glamuzine, Mire Gavrana i drugih. Dok Nenad Popović sprema antologiju mladih hrvatskih pripovjedača, nakladnička kuća Dedalus već je objavila šest svezaka hrvatskih pjesnika, od Luke Paljetka i Andrijane Škunca do Vlade Gotovca i Nikice Petraka.

Hrvatski bi nastup na Sajmu knjiga u Leipzigu sredinom ožujka trebao biti zaista nešto posebno. Uostalom, uspjeh je već i izostanak čuvenih «Harahvata», koji nas je u Frankfurtu gurnuo ne samo na književnu nego i civilizacijsku marginu.

(I.R.)

Pročitajte i ...
Tko koga vodi u Leipzig?
Tko bi gori, sad je doli ili hrvatski nastup u Leipzigu
'Anastasia' Dalibora Šimprage
Neočekivan roman o uskrsnuću
Edin Karamazov
Edin Karamazov: Sting je sretan izbor za izvođenje Dowlanda