Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori

Termin 'blockbuster' u kontekstu izložbi u domaćim okvirima naveliko se koristi isključivo u slučaju njihovih projekata - od Dore Maar s Picassom, Haaške škola s mrvicama Van Gogha i Mondriana, do Marc Chagalla. Kako se u tu priču uklapa Slava Raškaj? Prije svega kao dobitno ime, budući da formula ukletog umjetnika uvijek pali kao potencijalno uspješan materijal, čak i ako ne s nužno dobrim rezultatima. Slava Raškaj tu je, međutim, imala sreće. A imala je i Dalibora Matanića i Sanju Vejnović. Postmodernistički zaigranih «Sto minuta Slave», ipak je odigralo ulogu u njenoj popularizaciji bez podilaženja populističkom ukusu. Kunsthistoričari će, pak, istaknuti entuzijazam male serije izložbi koje je u Zavičajnom muzeju u Ozlju posljednjih godina napravila kustosica Branka Stergar.

Povod retrospektivi, kako ističu u Galeriji Klovićevi dvori, bila je 130. obljetnica rođenja Slave Raškaj, iako je u odnosu na to projekt zakasnio jednu cijelu godinu. Važnije od obljetnice je, međutim, bilo reći nešto novo o najsjajnijoj hrvatskoj akvarelistici na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće. Izložba koja se otvara 28. svibnja, kaže ravnateljica Galerije Klovićevi dvori Vesna Kusin, predstavit će brojna djela koja su dosad rijetko ili nikako izlagana, no cilj je također prebaciti težište zanimanja za Slavu Raškaj s biografskih pikanterija o gluhonijemosti, nesretnoj ljubavi, ludilu i tragičnoj smrti, na samo njezino stvaralaštvo.

Inicijativu za realiziranje izložbe o Slavi Raškaj pokrenula je kustosica Klovićevih dvora Jasminka Poklečki Stošić, sa željom da se obilježi spomenuta izložba, kao i da se po prvi put nakon pedeset godina veći dio njezinog opusa pokaže na jednom mjestu. Posljednji put to je učinio Matko Peić retrospektivom njenih radova održanom 1957. godine, ključnom u valorizaciji opusa Slave Raškaj. Talent Slave Raškaj bio je rano prepoznat, te je upućena u Zagreb na poduku kod tada slavnog slikara Bele Csikosa Sessije. Iako podučavana u akademskoj maniri kod uglednog mentora, u svom se radu, uglavnom pejzažima i mrtvim prirodama, posvetila prije svega akvarelu, te nešto kasnije i pastelnoj tehnici. I jedno i drugo smatrano je tada inferiornim uljima velikih formata kakva su radili njezini, mahom muški, kolege umjetnici. Ali slava Raškaj ipak i u tim okolnostima stekla određenu afirmaciju. 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Umjetničkom paviljonu, te nešto kasnije na Svjetskoj izložbi u Parizu.

Važnu ulogu u revalorizaciji opusa Slave Raškaj odigrao je Ljubo Babić u svojim pregledima. 1934. uvrstio ju je u jednu od retrospektiva iz ciklusa «Sto godina hrvatske umjetnosti», a zanimljivo je da je od dva predavanja koja je tom prilikom održao, jedno bilo posvećeno upravo njoj. Retrospektiva u Klovićevim dvorima, prva nakon Peićeve iz 1957. godine, zahtijevala je prije svega prikupljanje golemog broja radova iz privatnih kolekcija, koji su u međuvremenu, kako ističe Jasminka Poklečki Stošić, više puta mijenjali vlasnike. U potrazi za djelima pomogla joj je, kaže, Branka Stergar, autorica triju izložbi Slave Raškaj održanih u Ozlju. Dvije od tih izložbi težile su biti retrospektivnog karaktera, ali budući da dio važnih djela iz javnih i privatnih kolekcija nije mogao biti posuđen zbog nepovoljnih uvjeta izlaganja, one nisu do kraja na taj način realizirane. Na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori pokazana su djela iz kolekcija zagrebačke Moderne galerije, Muzeja suvremene umjetnosti, MMSU-a u Rijeci i mnogih drugih muzejskih i galerijskih institucija, kao i od brojnih privatnih kolekcionara. Kao najvažniji kontakt Jasminka Poklečki Stošić ističe jedinu daljnju nasljednicu obitelji Raškaj, koja u posjedu ima 15 djela posljednji put viđenih na retrospektivi u Zagrebu i Beogradu 1957. Među njima je i jedan autoportret, istovremen s onim iz fundusa Moderne galerije.

Iz istog izvora dolazi i nekoliko originalnih fotografija iz privatnih albuma obitelji Slave Raškaj, koji će također biti pokazani na izložbi i reproducirane u katalogu, kao i nekolicina predmeta iz svakodnevne upotrebe koje je umjetnica ukrašavala. U katalogu će se naći iscrpna biografija, koju je sastavila autorica izložbe Jasminka Poklečki Stošić, te kritički tekst koji potpisuje ravnateljica Zavičajnog muzeja u Ozlju Branka Stergar, a likovni postav izložbe dizajnirao je arhitekt Otto Barić. Otvorenje je u četvrtak, 29. svibnja u 20 sati, a retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori trajat će do 3. kolovoza.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Od Klovića i Rembrandta preko Warhola i Picelja do NSK i MUO
Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja
Retrospektiva Slave Raškaj
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj