'Povratak izgubljene generacije' u Salonu Izidor Kršnjavi

25.05.2007. Print | Pošalji link

Teško bi se u par rečenica dalo opisati što sve posljednjih desetak godina radi Denis Krašković, a da sve to zvuči kao da unutar barem približno postoji neki jasan kontinuitet.

Kad se na izložbama ne predstavlja kao iznimno produktivan kipar sa svojim skulpturama životinja i predmetima koji nalikuju kakvim pogubljenim dječjim igračkama, onda radi oltar za neku crkvicu u Sloveniji, slika slonove, radi kolaže, rjeđe se bavi stripom, snima videe, ili se pojavi na Salonu Mladih s animiranim filmom bizarnog naslova «Kako su prokleti iz pakla spasili gangstera Ronalda Reagana» i tamo pokupi prvu nagradu. Posljednja Kraškovićeva samostalna izložba koju smo vidjeli u Zagrebu predstavila nam ga je kao plemenitog zagovaratelja ekološke harmonije i romantičnog čuvara ugrožene flore i faune. Središnji rad te izložbe, misaona igra «Spasi ugroženu gljivu» nedavno je ponovno pokazan na izložbi u Galeriji Kazamat u Osijeku, prilikom koje je ukoričena i arhiva Kraškovićevih dosadašnjih radova.

Pored umjetničkog rada, predaje u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, a od prošle godine u okviru te ustanove vodi i Izložbeni salon Izidor Kršnjavi. U tom galerijskom prostoru jučer otvorena izložba pod naslovom «Povratak izgubljene generacije», okuplja radove 27 umjetnika, među njima one Denisa Kraškovića, koji je ujedno i autor izložbe. Želja mu je, kako kaže, bila okupiti generacijski bliske umjetnike od kojih mnogi proteklih godina nisu puno izlagali, dok drugih poveznica zapravo ni nema te je cijela zamisao prema njegovim riječima, «tek nešto ozbiljnija od okupljanja deset godina nakon mature i prisjećanja na studentske dane.

Umjesto predgovora u katalogu, Krašković je izgubljenoj generaciji posvetio par šaljivih budničarskih stihova. «Prošli smo kroz jesen komunizma, doživjeli strašni rat
ušli smo u doba trulog kapitalizma, zato nemoj generacijo stat». U nastavku kolege poziva da upotrijebe «svoj kompjuter, dlijeto i kist», da ih «ne vozaju ko majmune mlade», da im «račun bude čist» i da puste «druge da se svade». Naravno, koliko god se Krašković zafrkavao, pa i u samom naslovu «Povratak izgubljene generacije», iza svega stoji stvarno nezadovoljstvo tretmanom umjetnika i njihovim statusom u društvu. «Ipak smo stasali u devedesetima koje su bile jedno 'bljak' razdoblje kada su se događale užasne stvari. Na kraju nitko od nas nije postao u punom smislu profesionalni umjetnik. Društvo odbacuje umjetnike, umjetnost je općenito negdje na zadnjem mjestu društvenih i životnih događanja zadnjih godina. Osim toga, ovi ljudi koje sam pozvao nisu se baš laktarili i trudili da dosegnu neki status, dok se prezentacija umjetnosti u Hrvatskoj danas uglavnom svodi na to da vlada par klanova koji guraju svoje priče.»

Neki od umjetnika «izgubljene generacije» barem su jedno vrijeme intenzivno izlagali. Osim za samog Kraškovića to se može reći za Davora Mezaka, Danka Friščića i Alema Korkuta. Igor Kuduz bavi se dizajnom, ali izlaže i fotografije, Marijan Crtalić, iako stalno prisutan posvuda, nikako da se fokusira na vlastiti rad. Nakon poduže pauze Sandro Đukić imao je veliku izložbu u Umjetničkom paviljonu, a Igor Hofbauer i dalje radi plakate i programske knjižice Močvare. S druge strane, kaže Krašković, «potaknut sam činjenicom da su mnogi od njih u izlagačkom i umjetničkom smislu postali inertni, te ih treba malo probuditi, kada to već ne čine institucije”.

Većina umjetnika poznaje se s Akademije, ali neki su studirali i u inozemstvu, a neki školovanje nisu ni završili. Krašković posebno želi istaknuti one kojima je ovo, unatoč tome što smatra da imaju izvrsne radove, tek druga ili treća izložba u životu. «Tu je Milomir Repac-Zvezda koji radi fantastične stvari, Ivan Roca mnogo radi video i producirao je brojne rdove drugim umjetnicima, zatim Petra Šalić koja je kod nas tek nedavno imala prvu samostalnu izložbu, Ivan Marušić, Marin Marinić... Sve su to ljudi koji nisu imali dovoljno živaca da se guraju i 'guze' u tom našem sistemu, a pozvao sam ih kao kolege koje jako cijenim».

Denis Krašković galeriju vodi posljednjih godinu dana, ali već najavljuje kako će to mjesto uskoro prepustiti nekom drugom, kako bi se mogao u potpunosti posvetiti vlastitom radu. Nakon edukativne igre «Spasi ugroženu gljivu» slijedi, čini se nešto vrlo slično. «Zadnje što radim ponono je edukacijska ekološka igra u kojoj je cilj senzibilizirati ljude za problem ugroženih životinja i njihovih staništa, ovog puta medvjeda, vuka i risa. Igra ponovno ima neku didaktičku svrhu i logiku, eto, trenutno se bavim nekim perifernim granama umjetnosti, ali paralelno radim i video te se uskoro namjeravam ponovno posvetiti kiparstvu.»

Radove Denisa Kraškovića inače možete razgledavati na njegovom blogu koji mu odnedavno služi kao arhiva u kojoj je svaki rad predstavljen fotografijom i kratkim opisom, uz poneke kritičke tekstove. Izložba «Povratak izgubljene generacije» traje u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi do kraja mjeseca.

(M.G.)

Pročitajte i ...
Nova instalacija Lale Raščić
'Individualne utopije' Lale Raščić
'Nemam karticu za bodove' u Galeriji Nova
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
Crossroads - Karolina Pernar
Četiri elementa
Ljudevit Gaj u Gajevoj
Ljudevit Gaj pao s Marsa u Gajevu
Volimo li gledati druge ljude?
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
Edo Popović
Uspjesi filma '38 Baba Višnjina ulica'
Film o junacima Baba Višnjine ulice
Promjene na vrhu gradske kulture
Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture
Nezavisna kulturna scena pobunila se protiv Milana Bandića
Ljuština tvrdi: Gradonačelnikov potpis vrijedi!
Močvari je kraj!
Kornel Šeper: Grad lažnim izjavama i tužbama dotjerao Močvaru do kraja
'Sirena' Ray Leeja u Tvornici Jedinstvo
Boris Dežulović i Predrag Lucić u Močvari
Melodije Bljeska i Oluje u Močvari
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
Močvara se zatvara u svibnju!
Bandić zatvara Močvaru 11. svibnja!
Močvara (ne)će biti deložirana?!
Gasi li se Močvara?
Vesna Proljeće
Zasluženih petnaest minuta slave Vesne Proljeće
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Le Zbor ima rođendan!
Počinje drugi festival ZGetno
Močvara u Karanteni zbog 'Ljetne kulturne groznice'
'Bijeg od budućnosti' je bijeg od loše književnosti
'Bijeg od budućnosti' - novi roman Darka Lukića
Stari PIF s novim programskim segmentima
41. PIF posvećen obljetnici ginjola
Rade Jarak objavio novi roman
'Pustinje' - fikcionalna autobiografija Rade Jarka
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
Orfej - Ozren Prohić
Nije kraj - Vinko Brešan
Od RAF-a do zvijezda - retrospektiva filmova Luke Hrgovića
Retrospektiva Luke Hrgovića na RAF-u
ZagrebDox pomaže dokumentaristima iz regije
Zagreb dox organizira Pitching forum
Fragmenti ljubavnog diskursa - nedovršeni kodeks ljubavi
'Fragmenti ljubavnog diskursa' konačno i u hrvatskom prijevodu
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Bal u operi - fikcija koja je postala stvarnost
Festival budućnosti u Studentskom centru
Carmen - Philippe Himmelmann
Sudar opere i suvremenog plesa
U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj
Pjevajte nešto ljubavno
Prljavi Harry i prljava Sally u rokerskom filmu
40.PIF Post Festum
Jubilarnom PIF-u grad ne želi pomoći
Pifu se ne želi pomoći
Fedra - vestern srca
Pula: festival bez selekcije
Počinje lov na Veronikinu lubanju
Novi ravnatelj Animafesta: 'Nisam glasao u izboru za sebe samoga!'
Damir Sokić
Zvonko Maković
Dnevnik živih mrtvaca - George A. Romero
Blogerica Regine Debatty i 'njena selekcija bioarta'
Joi Ito
Nove suze za MSU: političkim igrama do novog vodstva?

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici