Unatoč nezainteresiranosti Ministarstva kulture, Picasso u Dubrovniku

Cilja se, naravno, na međunarodnu publiku i turistički vrhunac godine, kada je moguće privući najviše posjetitelja. Posljednjih godina tako je, među ostalima, održana samostalna izložba Jana Fabrea. velika retrospektiva Brace Dimitrijevića, i skupna izložba „Svjetlina“ s djelima iz zbirke suvremene umjetnosti Francesce von Habsburg. Aktualna izložba grafika Pabla Picassa jest, ali i nije dio tog niza. Slučajno se, naime, dogodilo da je serija reprezentativnih ljetnih izložbi lani prekinuta prikazivanjem postava pod naslovom «Radovi u galeriji». Radilo se doslovce o fotografskoj dokumentaciji opsežnih radova na uvođenju sustava grijanja i hlađenja, protuprovalnog sustava i video nadzora, zbog čega je Galerija nekoliko mjeseci bila zatvorena.

Priča o radovima u galeriji i aktualni Picasso imaju mnogo više veze jedno s drugim nego što se u prvi mah čini. Naime, ne tako davno, kustosica Anne Baldassari iz Muzeja Picasso u Parizu predlagala je ravnatelju dubrovačke Umjetničke galerije Antunu Maračiću izložbu o Dori Maar, ali nezadovoljna tehničkim uvjetima za izlaganje odustala je, te je ista na kraju održana u Zagrebu u Klovićevim dvorima. Radovi u galeriji omogućili su u međuvremenu i postavljanje ovako zahtjevnih izložbi, a dovršeni su taman na vrijeme da Maračić iskoristi novu iznenadnu ponudu iz inozemstva, ovog puta vezanu uz samog Picassa.

Izložba grafika Pabla Picassa sastoji se od tri njegove reprezentativne grafičke serije iz njemačkih i švicarskih kolekcija, koje datiraju između tridesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako najšira publika Picassa najbolje poznaje preko kubističkih slika iz ranijeg razdoblja, neoklasicistički period, karakterističan za većinu avangardnih umjetnika nakon iskustva prvog svjetskog rata, iz kojeg je proizašla najranija od tri izložene serije, «Suite Vollard», jednako se vrednuje. O kakvom se materijalu radi govori i činjenica da se upravo ta serija inspirirana klasičnim nasljeđem ponekad smatra najznačajnijom grafičkom serijom dvadesetog stoljeća. Drugi, mnogo koherentniji ciklus „La Tauromaquia“, nastao je krajem pedesetih u tehnici akvatinte, te prikazuje scene iz borbe s bikovima, karakteristične za španjolsku kulturu, kao i niz velikih španjolskih umjetnika. Serija „Suite 156“, uz jako naglašenu erotsku komponentu, na neki način sažima raznolike Picassove tematske preokupacije, a budući da ju je izveo pred kraj života, kad je imao 90 godina, ona predstavlja i svojevrstan "grafički testament".
 
Što se tiče priče o organizaciji dubrovačke izložbe Picassovih grafika, ona je, kaže Antun Maračić, slijed neobičnih i sretnih koincidencija. «Prije dvije godine sam u Gradskom poglavarstvu agitirao za uređenje galerije po odgovarajućim muzeološkim standardima, i tada sam im navodio razloge za to. U ovom stanju u kojem je galerija sada, govorio sam im, ona ne može primiti izložbe poput, primjerice, Picassa. Spominjanje tog imena izgledalo mi je kao najekonomičnije da im objasnim o čemu se radi. Poslije sam se sjetio da je nešto slično nama već nuđeno prije četiri ili pet godina, kada je u Dubrovniku bila Anne Baldassari. Došla je, međutim, usred ljeta kada su ljudi padali u nesvijest od vrućine u Galeriji. Rekla je da imamo lijep prostor, ali da u takvim uvjetima izložbu ne može postavljati ovdje.»

Prijedlog za izložbu o Picassu došao je iz pomalo neočekivanog izvora, od splitskog Švicarca Miloša Glavurtića, barem što se likovne umjetnosti tiče – laika i entuzijasta. Upravo je Glavurtić, nakon Maračićevog pristanka, inicirao kontakte s njemačkom institucijom Kunstmuseum Mülheim an der Ruhr in der Alten Post, koja u svojoj zbirci ima grafičke radove iz spomenute «Suite Vollard» i «Tauromaquie». Ostatak djela na izložbi posuđen je od jednog kolekcionara iz švicarske koji je želio ostati anoniman, a i inicijator izložbe, Miloš Glavurtić, unatoč ulozi koju je odigrao, također je ponešto samozatajan. «To je osoba koja nema veze s umjetnošću. On je informatičar, bavi se prodajom ili dizajnom satova, ali je veliki obožavatelj Picassa. Kao amater i entuzijast proučio je sve knjige o njemu koje je mogao pronaći, te o Picassu zna više od mnogih stručnjaka, barata s puno podataka i zna sva mjesta gdje se nalaze njegova djela. On je, zapravo, posredovao kod muzeja s kojim surađujemo, te razgovarao još s jednim švicarskim kolekcionarom da dobijemo ta djela.»
 
«Suite Vollard» broji ukupno 100 listova, od kojih je više od polovice nastalo 1933. godine. Punu brojku dosegla je nekoliko godina kasnije, nakon što ju je od Picassa, kao zamjenu za neke slike iz svoje privatne kolekcije, naručio Ambroise Vollard, jedan od najznačajnijih galerista i trgovaca umjetninama u prvoj polovici 20. stoljeća. Picasso je 1944. od Vollarda namjeravao kupiti po jednu sliku Renoira i Cézannea. Umjesto toga, samo za njega je sastavio zbirku koja će nositi Vollardovo ime, svojevrsnu kompilaciju grafika za koju je odabrao radove iz posljednjih sedam godina koje je smatrao važnima, uz naknadni dodatak tri naručiteljeva portreta. Primjeri grafika iz «Suite Vollard» danas se nalaze u nekima od najvažnijih svjetskih muzejskih kolekcija moderne umjetnosti, i obrađuju se u gotovo svakoj knjizi koja se bavi Picassovim grafičkim opusom. Čitava serija inspirirana je antikom, s kojom se umjetnik upoznao ranije na putovanjima, te u muzejima u vrijeme kada su klasicizirajuće tendencije obuzele i većinu dotadašnjih avangardnih umjetnika. «Minotaur» je, kao jedna od pet glavnih tema serije, kao motiv proizašao iz dodira s nadrealistima, dok je hommage Rembrandtu na neki način bio izraz Picassove želje da sebe vidi kao nasljednika majstora iz 17. stoljeća. Seriju, kaže Maračić, u cjelini karakterizira eklekticizam. «Uzor mu je bio grčki linearni crtež, ali i Ingres, a budući da je Picasso, kako sam za sebe kaže, 'krao gdje je stigao', sve je to skupa eklekticizirao u svoju maniru. Naročito je zanimljiva cjelina 'Atelijer kipara' s nježnim prizorima s kiparom, modelom i djelom. Uvijek je ta trijada u igri, na neki se način radi o prožimanju tih triju faktora atelijerskog života.»  

Serija «La Tauromaquia» datira iz 1957., i za razliku od «Suite Vollard», koja u sebi sadrži pet glavnih tema, čvršća je cjelina koncentrirana na jednu, karakterističnu za Španjolsku kulturu. Riječ je o priči o koridi, koja funkcionira kao strip, sa prikazanim svim elementima i fazama borbe s bikovima. U izvedbi je također potpuno drugačija. Picasso u Tauromaquiji slika mrljama i koristi neuobičajene grafičke postupke. Šećer rastopljen u vodi nanosio je na ploču zajedno s tušem, što je kasnije u kemijskim procesima rezultiralo zanimljivim efektima. Kasno djelo «Suite 156» nosi, logično, ime prema broju listova koje sadrži. Od 156 komada, na Dubrovačkoj izložbi pokazano je njih dvadeset. Tu se Picasso pokazuje u svom punom intenzitetu, kao devedesetogodišnjak producirao je po nekoliko grafika dnevno, a najveći dio grafičkog opusa nastao je upravo u tom razdoblju. «Suite 156 je dokument jednog fenomena. Ona nije samo u produkciji bila intenzivna, nego i u žestoko erotskoj tematici, kao i u vrlo ekspresivnoj gesti.» Izbor iz triju serija samo je mali dio prilično impresivnog Picassovog grafičkog opusa, koji, u sedamdesetogodišnjem grafičkom djelovanju, broji oko 2000 individualnih radova. Unutar tog razdoblja umjetnik je eksperimentirao s različitim tehnikama, uglavnom onima koje su mu omogućavale brz rad i spontan izraz.

Zanimljivo je da je mali skandal pred izložbu izbio kada se u javnosti pojavila informacija kako izložbu nije sponzoriralo Ministarstvo kulture. Ponuđeni ugovor ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik je glatko odbio. O okolnostima Maračić nerado govori, jer izložba je, uostalom, otvorena i bez Biškupićevih 15.000 kuna. «Za Picassa smo od Ministarstva tražili 150.000 kuna, a dobili smo ugovor na deset puta manji iznos. To je suma koju inače dobijemo za izložbu nekog lokalnog umjetnika. Više dobijemo, recimo, za preglede trenutne umjetničke produkcije u Dubrovniku, pa je tako izložba 'Dubrovački likovni trenutak' financirana  ove godine sa 20.000 kuna. Vidio sam to kao sprdanje, i vratio ugovor. Oni se vade na to da nisam dobro ispunio prijavnicu. Međutim, ako baš želite nekoga mrcvariti, uvijek ćete mu naći nešto što mu fali, a mislim da sam projekt maksimalno precizno predstavio s onoliko podataka s koliko sam u tom trenutku raspolagao.»

Izložba Picassovih grafika, kao što je spomenuto na početku, nastavlja se na seriju ljetnih reprezentativnih postava koji su u godišnjem programu galerije predstavljali najatraktivniji mamac za publiku. Ipak, napominje Maračić, Picassova djela dolaze u Dubrovnik u novim uvjetima koji predstavljaju podlogu za izvedbu projekata kakvi se dotad u Galeriji nisu mogli zamisliti iz tehničkih razloga. Tri reprezentativne serije, najvažnija «Suite Vollard», te «La Tauromaquia» i «Suite 156» predstavljaju svojevrstan tematski i kronološki presjek grafičkog opusa Pabla Picassa između 1930-ih i 1970-ih godina. Ako se odlučite u nekom trenutku tijekom ljeta zaputiti do Dubrovnika, izložbu možete pogledati zaključno do 28. rujna.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Izložba Pabla Picassa ipak otvorena u Dubrovniku
Ne-predvidljivo - Ivan Kožarić
Otvorena izložba posvećena suvremenoj dubrovačkoj umjetnosti
Otvorena izložba 'Libertas - Suvrememena Dubrovačka umjetnost'
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Porečki annale: Po/sve/mirenja
Zatvara se Galerija Križić Roban
MSU preuzima Atelier Kožarić
Antun Maračić
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Dunja Blažević u Galeriji Nova
'TV Galerija' u Galeriji Nova
Damir Sokić
Željko Kipke
Festival svjetskog kazališta - komentar prvi
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Gordana Vnuk
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
Senka Bulić govori o predstavi Hanjo
Trokut nerealizirane žudnje: Yukio Mishima, Senka Bulić i Teatar &TD
To dijete - knjiga i predstava
Izložba 'Oltari avangarde' - umjetnost svakog čovjeka je sakralna
Oltari avangarde u Klovićevim dvorima
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Otvorena izložba karikatura i ilustracija Ota Reisingera
Retrospektiva Ota Reisingera
Stećci u Klovićevim dvorima
Islandska glazba u jazz aranžmanima
Caitríona O'Leary i Dúlra
Otočka karta - skupna izložba
Jordi Savall na Zagrebačkim ljetnim večerima
Retrospektiva Slave Raškaj
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj
Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori
Lovro Artuković - Najbolje slike
Lovro Artuković izlaže svoje najbolje slike
Najbolje slike Lovre Artukovića
Dalijeve grafike u Zagrebu
Grafike Salvadora Dalija u Galeriji Mona Lisa
'Noćna mora' u Galeriji Josip Račić
Excentar u Studiju Josip Račić izlaže Malnarovu 'Noćnu moru'
Marc Chagall - Priča nad pričama
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Marc Chagall u Galeriji Klovićevi dvori
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Duško Ljuština
Zvonko Maković
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
The Undiscovered Letter
Kovačević, Bagić i Srdarev na izložbi u New Yorku
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
Sanja Iveković i Slaven Tolj
Sandorf - agencija koja pisce iz regije zastupa u bijelom svijetu
Sandorf - prva domaća književna agencija
MSU objavio katalog svoje zbirke
Petar Selem
Objavljen voluminozni katalog zbirke MSU-a
Motovun slavi deseti rođendan
Motovun film festival slavi 10 godina postojanja
Mia Engberg: svojim filmovima ne želim napaliti samo lezbijke
Feministica i redateljica Mia Engberg - za dildo spremna!
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
MSU i dalje bez ravnatelja
Mein Kampf bez konteksta
Hrvatima za «Mein Kampf» nije potreban kontekst?
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
Film - godišnji pregled 2007.
Clubture slavi 5 godina postojanja
Clubture
Društvo redatelja o budućem audio vizualnom centru
Hrvatski audio vizualni centar za budućnost domaćeg filma
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Ministarstvo kulture - nije bitno tko snima film
Božo Biškupić: Svejedno je hoće li film snimati Marko ili Janko
Ministarstvo kulture - rezime protekle četiri godine
Biškupić: Vujić je prespavao protekle četiri godine!
SDP predstavlja svoju kulurnu politiku
SDP: 'ministar može biti genij ili budala'
Kultura.hr nerealizirani projekt Ministarstva kulture
Ministarstvo kulture u bespućima informatičke zbiljnosti
Autorska kuća - Pazi, knjiga!
Pazi, knjiga!
Kobne potankosti bez kobnih posljedica
Hrvatska knjižnica za slijepe - jedina koja fond i proizvodi
Novi ravnatelj Animafesta: 'Nisam glasao u izboru za sebe samoga!'
Mladen Tarbuk
Abeceda kulturnog turizma
Uljudbeni turizam za početnike
Počinje četvrti 25FPS
Počinje četvrti Festival eksperimentalnog filma
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Devastacija Zagreba se nastavlja: srušena Planićeva vila na Tuškancu!
Strušena ne/zaštićena vila Stjepana Planića
'Kos' u Gradskom kazalištu Sisak
Ne pedofilija, nego ljubav u Gradskom kazalištu Sisak
'Živi i mrtvi' konačno u kinima!
'Živi i mrtvi', najnagrađivaniji film pulskog festivala konačno u kinima!
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Još uvijek nema datuma za otvorenje MSU-a
Muzej suvremene umjetnosti još uvijek bez datuma dovršetka!
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Platforma maldih koreografa
Urušavanje i rušenje Zagreba se nastavlja
Pravo na grad: hoće li se urušiti i Cvjetni trg?
Priča iz davnina
Priča iz davnina - prvi domaći fantasy film
Rasputin u Puli
Zlatni lav okuplja umjetnike na granici
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Nataša Rajković
Ana Lederer
Igor Zidić (2006.)