What Keeps Mankind Alive?
| 01.12.2008. | Print | Pošalji link |
Kustoski koletiv WHW nedavno je objavio svoju koncepciju izložbe nadolazećeg 11. Istanbulskog bijenala.
Od sredine devedesetih ta međunarodna manifestacija stječe sve veći ugled zahvaljujući angažmanu kustosa kao što su Rosa Martinez, Dan Cameron, Hou Hanru, Vasif Kortun i Charles Esche, a njegovo novo izdanje, koje će se održati između sredine rujna i studenog 2009., radi kustoski tim iz Zagreba, četvorka u sastavu: Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović. Svoj koncept izložbe WHW je predstavio nakon nešto manje od godine dana istraživačkih putovanja i rada. Naslov 11. Istanbulskog bijenala je 'What Keeps Mankind Alive?', ili u službenom hrvatskom književnom prijevodu 'Od čega čovjek živi?', a preuzet je iz protestne pjesme koja zatvara drugi čin 'Opere za tri groša' njemačkog dramatičara, redatelja i teoretičara Bertolta Brechta.
Ono što je Brecht, u suradnji s Elisabeth Hauptmann i Kurtom Weillom, napisao prije točno 80 godina, WHW-u je važno, inspirativno, pa i kompatibilno s njihovim vlastitim interesima, iz više razloga. Tu je ponajprije sam Brecht, njegovo revolucionariziranje kazališta kao sredstva društvene i političke promjene, i vjera u politički angažman u umjetnosti. A tu su zatim i određene povijesne paralele – 'Opera za tri groša' postigla je svoj golemi uspjeh samo godinu dana prije ekonomskog kraha 1929., njegovih globalnih posljedica, i društvenih promjena koje je on izazvao. Danas, kada se ponovno govori o krizi, utoliko je zanimljivije čuti što Brechtovi likovi prostitutke i lopova pjevaju o stanju svijeta u kojem žive. Preuzimanje naslova protestne pjesme 'What Keeps Mankind Alive?', kaže Sabina Sabolović, može se doživjeti kao pretenciozno, ali samo pitanje koje se postavlja ni danas nije ništa manje relevantno. 'Dio našeg ishodišta za Bijenale bit će pjesma i teme koje proizlaze iz nje. Teme kao što su glad, presija, tišina, laži, pitanje dvostrukog morala, sve stvari koje nam se danas čine itekako relevantnima. Tu treba istaknuti kako izložbu ne zamišljamo kao neku vrstu depresivnog kataloga tih tema, nego nas uvijek zanima kritička pozicija prema njima. To će ujedno biti i ključ po kojem ćemo birati radove.'
Drugi, nešto izazovniji i kompleksniji dio, odnosi se na Brechtov status i razmišljanje o njegovim metodama i idejama danas. Interpretacije pjesme 'What Keeps Mankind Alive?' od strane umjetnika kao što su Tom Waits, William S. Burroughs i Pet Shop Boys, govore kako ona nije izgubila svoju moć da uznemiruje i mobilizira. S druge strane, sam Brecht je nakon goleme popularnosti šezdesetih i sedamdesetih polako izašao iz mode, u čemu je uvelike pomogao i neizbježan status 'klasika'. Puno toga što je zastupao, kaže Sabina Sabolović, danas se čini zastarjelim i prevladanim, pa je namjera izložbe zapravo i vidjeti na koji način njegove utopijske ideje i prijedlozi i danas možda mogu biti relevantni. 'Bit će to slično ranijim izložbama koje su imale neke vrste posveta. Mi se stvarno ne namjeravamo doslovno baviti Brechtom ni brechtologijom, nego upravo na sličan način kao do sada želimo ga uzeti kao polazište za razmišljanje o određenim idejama, odnosno iskoristiti ga kao neku vrstu poticaja za otvaranje pitanja.'
![]() |
Da je taj okvir uistinu problematičan i zahtjevan govore i neke od prvih reakcija. Najviše njih ticalo se WHW-ovog inzistiranja na 'lijevoj' poziciji i na kritičkom potencijalu umjetnosti, a radi se, dakako, o nizu pitanja koja se uvijek iznova postavljaju kod koncipiranja izložbi ovakvog formata. 'U svim tim slučajevima, potrebno je naći put da suvremena umjetnost izbjegne zamku koja dolazi njenim upadanjem u prostor između diskursa globalnog neoliberalizma ili lokalnog etnonacionalizma. Tražile smo prostor koji će iznevjeriti obje ove opcije. Onda su nam automatski pridodali priču da se zalažemo za marksizam, te su se neki pitali je li moguće da mi tu nudimo neki marksistički pristup, itd. Naravno, inzistiramo na tome da ono što radimo nema nikakve veze s ortodoksnim marksizmom, ali ako neko dođe na izložbu i tamo nauči nešto o marksizmu, nećemo imati ništa protiv.'
Iako je veći dio liste internacionalnih umjetnika koji će izlagati na poziv kustosica već sastavljen, i biti će zaključen vrlo skoro sa završetkom istraživačkih putovanja, nijedno ime još nije objavljeno. Poznato je da će se za razliku od prethodnog, na kojem je izlagalo 106 umjetnika, 11. Istanbulski bijenale zadržati na broju od šezdesetak autora. Manji dio njih bit će uvršten temeljem međunarodnog natječaja na temu samog bijenala 'What Keeps Mankind Alive?', koji je objavljen na stranici. Natječaj je otvoren do 30. siječnja, a 11. Istanbulski bijenale počinje 12. rujna 2009.
(M.G.)
Pročitajte i ...
GODIŠNJI PREGLED: Likovnost 2009.
Siniša Labrović: Nismo svi talentirani za politiku i žicanje
Siniša Labrović i 'Postdiplomsko obrazovanje'
'Od čega čovjek živi?' - 11. Istanbulski bijenale
Istanbulski bijenale - uspjeh kustoskog kolektiva WHW
Igor Grubić spreman je za Istanbul
Grubićeva 'Priča s istočne strane' na Istanbulskom bijenalu
'Dodiplomsko obrazovanje' Siniše Labrovića uskoro će biti ukoričeno!
Priručnik za kriminal Siniše Labrovića na Istanbulskom bijenalu
Istanbulski bijenale pod WHW-om
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'

