Slaven Tolj - Patriot
| 05.11.2007. | Print | Pošalji link |
Dubrovnik igra središnju ulogu u radu Slavena Tolja još od devedesetih godina.
Tako i na njegovoj samostalnoj izložbi u Galeriji Nova, gotovo sve što je u nju uključeno upućuje na tu lokalnu priču, i Toljevo osobno iskustvo sa sredinom u kojoj živi i djeluje. Rat, i ono što je uslijedilo nakon njega dramatično je transformiralo grad i njegove stanovnike, a komercijalizacija i poplavljivanje konzumerističko-turističkim sadržajima baš su u Dubrovniku poprimili najmračnije razmjere, uvukavši se u sve pore svakodnevice, opustošivši i nepovratno razorivši javni prostor, socijalne relacije i uopće grad kakav je nekad bio.
U tom je smislu izložba pod naslovom «Patriot» Toljevo vraćanje na devedesete godine – s jedne strane rat, a s druge tranziciju koja je uslijedila. Kao paradigmatsko mjesto uzima palaču Sponza, u čijim se prostorima nalazi memorijalna soba s fotografijama 139 branitelja poginulih u obrani grada. Ista ta zgrada, sa svojim povijesnim značenjem i kao prostor memorije, koristi se istodobno kao mjesto na kojem se održavaju razni marketinški događaji, zabave, vjenčanja, te sadrži dućan s kič-suvenirima kakve su preplavile Dubrovnik. Transpozicija memorijalne sobe iz Sponze u podrumski prostor galerije, čini središnji dio izložbe, pri čemu Tolj nastoji obuhvatiti sve već spomenuto, pa su fotografije izložene u ambijentu s disko kuglom i svjetlima koja podsjećaju na atmosferu noćnih klubova.
“Dubrovnik je zapravo samo paradigma za nešto što osjećam, ili što se se globalno događa, a tako je i u ovoj situaciji gdje je fokus na Sponzi koja u dubrovačkom slučaju najbolje opisuje emociju zbog koje sam i radio izložbu. To je pitanje nemoći, nemogućnosti da se jedan nezaustavljiv globalni proces zaustavi i da se stvari vrate na neku ljudsku mjeru.” Ljudska mjera definitivno se izgubila, pri čemu su najbolja ilustracija RTL-ovi najavni spotovi reklama, s predimenzioniranim ljudima koji lebde pred kulisom s prepoznatljivim motivima Dubrovnika. Na četiri ekrana Tolj upravo taj materijal koristi kako bi ukazao na nesrazmjer stvarne situcije i slike svijeta u kojem je sve moguće, u kojem se život odvija kroz šarene i svečane parade.
S druge strane te slike su mrtvi, i stanovnici grada koji, kaže Tolj, u nemogućnosti da participiraju, bespomoćno gledaju što se događa oko njih.
![]() |
Radionica sa svojim aktivnostima zauzima atraktivan prostor u prostor u gradu, a i Tolj i drugi koji u njemu i dalje pokušavaju nastaviti djelovati moraju se stalno suočavati s činjenicom da zapravo samo smetaju. Čak i u Zagrebu, na samom otvorenju izložbe, nije mogao izbjeći da ga se na to podsjeti. «Tek što sam sam završio performans, u galeriji mi je prišao čovjek koji se predstavio kao Hrvat iz Australije. Htio se, naravno, upoznati i vidjeti se sa mnom idući dan jer zna australskog investitora koji već ima projekt za Lazarete kao komercijalni prostor, u kojem bi se, kao, našlo mjesta i za nas. Pritisak kapitala je stalan i svemoćan, briše sve što je ovdje činilo strukturu grada, a sve više imam osjećaj da smetamo i da smo mi postali problem za sredinu.»
Naslov izložbe, «Patriot», a neki način opisuje Toljevu poziciju i njegov stav prema Dubrovniku i promjenama koje su se u njemu dogodile. Ideja patriotizma, s jedne strane romantična, s druge je pregažena vremenom i obilježena negativnim konotacijama. Oprilike tako djeluje i Toljev lik na videoprojekciji suprotstavljenoj lebdećim figurama nekih novih ljudi na RTL-ovim spotovima. «Pojam 'patriota' ima taj negativni šum i na neki način otkriva i cinizam prema našoj poziciji. Jer, mi smo ti koji smo ovdje u tradicionalnoj poziciji – želimo zadržati jednu vrijednost koju je novi trend bez problema već pregazio. Konačno, nisam više siguran predstavlja li ta naša, ili moja, pozicija, kvaliteti ili je tek stvar prošlosti.»
«Patriot» je prva samostalna izložba Slavena Tolja u Zagrebu nakon nekoliko godina, a ujedno i prva izložba u sezoni za Galeriju Nova, u kojoj traje još do 2. prosinca.
(M.G.)
Pročitajte i ...
‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'
Izložba s temom pripovijedanja i pojmom 'nepamtljivog' u G-MK
Gender Check - Velika izložba o 'muškom' i 'ženskom' u umjetnosti Istočne Europe
Bojana Pejić – Zašto ne Istočna Europa?
Perforacije – tjedan izvedbenih umjetnosti
Hrvatski suvremeni umjetnici u beogradskom Rexu
Darko Fritz o znanosti, umjetnosti, privatnome i javnome
Perforacije - festival izvedbenih umjetnosti
Perforacije između performansa, kazališta i netradicionalnog
'Stvaranje svjetova' u Veneciji
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'

