Gerhard Richter – ravnodušan, ciničan i mehanički slikar?

Gostovanje izložbe u Zagrebu ostvareno je zahvaljujući Hrvatskom društvu likovnih umjetnika, iako izložba na kraju, zbog neodgovarajućih izlagačkih uvjeta, nije mogla biti postavljena u njihovom prostoru, te je ušla u program Umjetničkog paviljona kao suorganizatora. Drugo što treba svakako spomenuti je to da je izložba, iako nudi pregled jednog od najutjecajnijih živućih njemačkih umjetnika od šezdesetih do danas, nevelikog formata te uključuje neke kompromise.

Zanimljivo je kako je radove za nju birao Gerhard Richter osobno, uzimajući one slike koje sam smatra značajnima, a budući da neke od njih već dugo nisu dostupne, pojedine su zamijenjene fotografijama napravljenima prema starijim izvornicima. Za umjetnika koji je upravo fotografiju uzimao kao podlogu svojih slika čak i to se može slobodno tumačiti kao obrat, negativ ili nova verzija ranijeg rada, iako je namjera ipak bila prezentirati međunarodnoj publici neke od ključnih radova, pa makar po cijenu nešto ublaženog ekskluziviteta originala.

Budući da je riječ o osobnom izboru, ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković izložbu će nazvati svojevrsnim autoportretom samog Gerharda Richtera. Od šezdesetih godina Richter kao polazište za svoje slike koristi fotografiju, što je sam u početku objašnjavao kao izbjegavanje odlučivanja o tome što će i kako slikati, kao i teorijskog konteksta modernizma kroz koji bi se rad mogao definirati. Materijal koji će mu služiti kao matrica za slike uglavnom je pronalazio u časopisima i knjigama, ali često je koristio i fotografije iz vlastitih privatnih albuma.

Iako se brojni Richterovi ciklusi realizirani do danas mogu manje ili više svrstati u dvije skupine, one apstraktnog i foto-slikarstva, razumjeti njegov opus kao polaran između tih dviju opcija zapravo bi bilo pogrešno. Neovisno o opredjeljenju, koje bira posve neopterećeno, jedini bitan odnos koji Richter promatra je onaj između slike i stvarnosti. Gotovo svako pojedinačno Richterovo djelo, čak i ako ostavlja dojam doslovnog prenošenja prizora s fotografije, u pozadini ima složenu priču, često autoreferencijalnu, vezanu uz osobu koju slika, uz samo slikarstvo i umjetnost, pa i uz određeni društveni kontekst, što njemačkim umjetnicima nije nimalo strano. Radovan Vuković kao primjer uzima slikanje mrtvih muškaraca i žena iz terorističke skupine Baader-Meinhof u zatvoru Stammheim. Mnogi kritičari do tada su ga, navodi Vuković neke od ocjena, smatrali ravnodušnim, ciničnim i mehaničkim slikarom.

Ova izložba, zaključuje Vuković, dobrim dijelom govori o heterogenosti Richterovih pristupa. Njegove radove i inače je nezgodno tumačiti kroz neki jedinstveni nadređeni koncept, budući da je sam s lakoćom upravo i izmicao svakom eksplicitnijem programu i pravilima. Nije za zanemariti ni činjenica da se utjecaj Richtera itekako osjeća među hrvatskim umjetnicima srednje, pa i najmlađe generacije, pa će izložba biti dobra prilika da se naprave neke usporedbe. Prati ju zanimljiv katalog s pojedinačnim interpretacijama djela, a ostaje otvorena u Umjetničkom paviljonu do 9. prosinca.

(M.G.)

Pročitajte i ...
Kinetizam u Umjetničkom Paviljonu
Kinetizam od početka do danas
Slobodan Šnajder
Pritajeni sentiment Ministarstva obrazovanja prema nacizmu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne želi da se uči o nacističkim zločinima
T-HTnagrada@msu.hr
29. Salon mladih - Salon revolucije
'Pojebite se za Malog Medu' na Salonu revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
All Right - Nemanja Cvijanović
Otvorena izložba posvećena suvremenoj dubrovačkoj umjetnosti
Otvorena izložba 'Libertas - Suvrememena Dubrovačka umjetnost'
'Ne-predvidljivi' Kožarić u Prostoru Kranjčar
Kožarić opet ne/predvidljiv!
Sonja Gašperov - '365 majica'
Field Trip
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
U tuđoj koži
Ksernija Turčić - U tuđoj koži
Milivoj Bijelić - Et in Barbaria Ego
Et in Barbaria ego
Porečki annale: Po/sve/mirenja
'Piiiiiiiiii' - Nova zvučna instalacija Ivana Marušića Klifa
Zvonko Maković
Antun Maračić
Romeo i Julija '68 - Lenka Udovički
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Bijelo Petra Barišića
Prostorno specifična kiparska instalacija Petra Barišića
Izložba: Tražeći mjesto za zaborav
Hodočasnici - vizija mističnih putovanja Tomislava Buntaka
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Volimo li gledati druge ljude?