Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb

Spomenuta ustanova nerijetko će se u tim projektima naći u ulozi posuđivača, budući da njene zbirke sadrže velik broj djela hrvatskih umjetnika. Samo ove godine tako je bilo, primjerice, s retrospektivom Proljetnog salona, kao i s izložbom «Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti», koju bi bilo nemoguće kvalitetno realizirati bez posudbi većeg broja djela Josipa Seissela.

Za opsežniji izložbeni uvid u ono što od hrvatske umjetničke baštine Narodni muzej ima u vlasništvu, trebalo je jednostavno čekati neku dobru priliku. Ta se otvorila početkom rekonstrukcije zgrade Muzeja, za čijeg se trajanja Narodni muzej koncentrirao na međunarodnu prezentaciju stranih nacionalnih zbirki iz muzejskog fundusa. Inicijativu za organiziranje izložbe pod naslovom «100 vrhunskih djela hrvatskih umjetnika 1850-1950» pokrenula je voditeljica Zbirke jugoslavenskog slikarstva Ljubica Miljković, a u njenom koncipiranju i odabiru djela kao koautor joj se pridružio i Zvonko Maković, koji je s muzejem već nekoliko puta surađivao, radeći na retrospektivama Vilka Gecana i Ignjata Joba.

Osim ekskluzivnog uvida u djela s kojima smo rijetko u prilici susresti se, izložba zapravo govori i o povijesti formiranja zbirki samog Muzeja, prvenstveno putem donacija, ali i javnih otkupa na brojnim izložbama, počevši od prve «Jugoslavenske umetničke izložbe» s početka prošlog stoljeća. «Prvi veliki otkupi krenuli su 1904. godine od velikih izložbi jugoslavenskog karaktera. Dakle, mnogo godina prije uspostavljanja zajedničke države umjetnici i kulturni pregaoci došli su na ideju međusobnog povezivanja. Navest ću samo primjer Nadežde Petrović, nedvojbeno najveće umjetničke ličnosti u Srbiji s početka dvadesetog stoljeća, koja je imala prijateljske odnose s Kraljevićem i Meštrovićem. Ti veliki srpski umjetnici pozivali su svoje kolege bliskih naroda, od Bugara do Slovenaca, da izlažu, da bi kasnije vlasti otkupljivale ta djela.» Osim preko 'jugoslavenskih izložbi', djela su ulazila u zbirke i preko djelovanja umjetničih udruženja, kao što su «Lada» ili hrvatski «Medulić», te pojedinačnih umjetnika koji su tamo boravili u nekim periodima života ili su dobivali veće ili manje narudžbe. Djela su, također, otkupljivana i sa izložbi u drugim gradovima, a takav je slučaj i sa Zagrebom.

Treba napomenuti kako Narodni muzej u Beogradu ima izuzetno kvalitetne zbirke antike i srednjeg vijeka, te međunarodnu zbirku koja sadrži djela, primjerice, talijanske i nizozemske umjetnosti, te u postavu izlaže i nekoliko Picassa i Mondriana. Budući da su otkupi novijih djela od šezdesetih godina preusmjereni na Muzej savremene umjetnosti, zbirka uglavnom kronološki i završava s tim segmentom, pa su time uglavnom zadani i okviri izložbe. Najveći dio djela dolazi iz Zbirke jugoslavenskog slikarstva, ali za izložbu je zapravo važan i velik broj skulptura Ivana Meštrovića. Već spomenuti Muzej savremene umjetnosti u svom prostoru izlaže Meštrovićevu «Veliku udovicu», koja je vlasništvo Narodnog muzeja. Skulptura je, međutim, postavljena u tom prostoru prije nego je muzej dobio pregradne zidove, te ju je danas nemoguće iz njega iznijeti. O drugom velikom Meštrovićevom djelu u vlasništvu Narodnog muzeja, skulpturi «Sjećanje», pregovaralo se, te je ušlo i u katalog izložbe, ali restauratori su zbog visokog rizika transporta savjetovali da se ono ne iznosi iz muzeja.

Među imenima kao što su Vilko Gecan, Marino Tartaglia, Vlaho Bukovac, Josip Seissel i drugi, Maković ističe još jedno dosad potpuno nepoznato. Riječ je o slikaru Mihi Marinkoviću, kojega, kaže Maković, nećemo naći ni u hrvatskoj likovnoj enciklopediji, i koji formalno ne postoji u pregledima povijesti umjetnosti. “On je izuzetno zanimljiv slikar iz doba simbolizma. Inače je Višanin, živio je i radio u Beogradu, ali njegova djela koja ovom prilikom prvi put ulaze u sredinu iz koje je prije 100 godina otišao, imaju mnoge srodnosti sa ovdašnjim simbolizmom i pripadaju korpusu hrvatske umjetnosti”.

Najstarije djelo pokazano na izložbi jedan je portret Vjekoslava Karasa iz 1956., a granica pedesetih godina dvadesetog stoljeća preskočena je jednim ‘meandrom’ Julija Knifera iz 1969., koji je u zbirku Narodnog muzeja ušao privatnom donacijom prije nekoliko godina. Izložba “100 vrhunskih djela hrvatskih umjetnika 1850-1950.” iz zbirki Narodnog muzeja u Beogradu, otvara se 18.12. u 19 sati u Umjetničkom paviljonu, a trajat će do kraja siječnja.

(M.G.)

Pročitajte i ...
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Retrospektiva Milivoja Uzelca u Umjetničkom paviljonu
Milivoj Uzelac u Umjetničkom paviljonu
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Hrvatska - Slovenija: koliko se poznajemo i što si dugujemo?
Novi pejzaži Josipa Klarice u Galeriji Badrov
Književnost uživo - opet angažirano
Trg žrtava Milana Bandića
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
MSU dobio novu staru ravnateljicu
Nastavak političkih muljaža oko MSU-a: tko je kome koga prodao?
M. Lučić za ravnatelja suprotno mišljenju Stručnog vijeća MSU-a
Nove suze za MSU: političkim igrama do novog vodstva?
Ekskluzivno: Političke spletke oko izbora Upravnog vijeća MSU
Branko Franceschi
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Damir Sokić
Zvonko Maković
Željko Kipke
Držićeva kletva Gradu Teatru
Retrospektiva Vlade Marteka
Retrospektiva Vlade Marteka: svako uzimanje pisaljke u ruku je čin poštenja!
Književnost - godišnji pregled 2007.
U Galeriji Miroslav Kraljević 'O stanju nacije'
Andreja Kulunčić - O stanju nacije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
'Velika poruka' Omera Fasta
Slučaj: Akademija
'Slučaj Akademija' bez skandala!
'Slučaj: Akademija' u G-MK
Međunarodni umjetnički projekt Land of Human Rights
Otočka karta - skupna izložba
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Marko Tadić dobitnik je nagrade Radoslav Putar
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Vedran Perkov izlaže nakon boravka u New Yorku
Vedran Perkov autoironijom opravdava nagradu Nagradu Putar
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Objavljen natječaj za nagradu Radoslav Putar
Uzajamnosti - izloženo i nađeno
Siniša Labrović - Kažnjavanje
Damir Očko - Kraj svijeta
Hrvatski kustosi u Apexartu
«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart
K2 Sur*viver
Zatvara se Galerija Križić Roban
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
Vedran Perkov – dobitnik nagrade 'Radoslav Putar'
Izložba Pabla Picassa ipak otvorena u Dubrovniku
Unatoč nezainteresiranosti Ministarstva kulture, Picasso u Dubrovniku
The Undiscovered Letter
Kovačević, Bagić i Srdarev na izložbi u New Yorku
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj
Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori
Marc Chagall - Priča nad pričama
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
Marc Chagall u Galeriji Klovićevi dvori
Retrospektiva Slave Raškaj
Igor Zidić (2006.)
Izložba 'Oltari avangarde' - umjetnost svakog čovjeka je sakralna
Oltari avangarde u Klovićevim dvorima
Crossroads - Karolina Pernar
'Ne-predvidljivi' Kožarić u Prostoru Kranjčar
Kožarić opet ne/predvidljiv!
Miško Šuvaković
Antun Maračić