'Ne-predvidljivi' Kožarić u Prostoru Kranjčar

Zaključak da će se raditi o nekom retrospektivnom pregledu, ili barem skulpturama u klasičnom smislu. No, kipar je imao nešto drugo na umu – u sklopu izložbe izložena je jedna skulptura, koja doista datira iz sredine pedesetih, dok je ostatak prostora bio ispunjen dugačkom instalacijom od aluminijske folije, postavljenom tako da se, u krivudavoj putanji, nastavlja i nadograđuje kao ekstenzija izdužene ruke spomenute skulpture. Kad je izložba završila, dijelovi instalacije razrezani su u komade, koje je publika iste večeri odnijela svojim kućama. Osam godina kasnije, kustosica Blaženka Perica, Dean Jokanović Toumin i Ivan Kožarić dosjetili su se prikupiti te komade, već preoblikovane od svojih sadašnjih vlasnika, i pokazati ih još jednom zajedno. Prostor u kojem je projekt realiziran je nedavno otvorena Galerija Kranjčar na Kaptolu 26, u kojoj je već održano nekoliko izložbi, između ostalih, i prijatelja Ivana Kožarića iz grupe Gorgona, poput Julija Knifera i Marijana Jevšovara.

Revizijom Kožarićevog rada iz 2000. zapravo počinje i drugi ciklus od četiri izložbe, nazvan «Ne-Predvidljivo». Prvi, pod naslovom «Prisutni/Neprisutni», čija je autorica također bila Blaženka Perica, bavio se umjetnicima koji više nisu među živima ali su ostavili snažan trag na sceni, te je njihov rad prezentirao u sažetom opsegu, vodeći se jednom ili više ideja bitnih za njihove opusa. «U novom ciklusu ne radi se o krutoj tematskoj liniji, nego o izboru četvero umjetnika za koje nam se činilo da bi mogli opravdati taj naslov. Mahom će se raditi o stvarima koje poput ove Kožarićeve, za čiji se rad i inače može reći da je nepredvidiv» - kaže Blaženka Perica.

Originalna izložba, čiji je naslov sugerirao retrospektivnu prezentaciju, bila je na neki način suprotnost i obrat jedne, opet uvjetno rečeno, retrospektive realizirane nekoliko godina ranije. Za razliku od «Ateliera Kožarić», gdje je kompletan sadržaj umjetnikovog radnog prostora premješten u galeriju namjerno bez ikakve selekcije ili smišljenog postava, «Skulptura» iz 2000. u HDLU-u bila je simboličko sažimanje pedesetogodišnjeg umjetnikovog iskustva u jednoj izduženoj, vijugavoj formi. Revidiranje i djelomična rekonstrukcija onoga što je preostalo s te izložbe, kaže Blaženka Perica, ponovno ima duhoviti predznak. «Ovdje je uistinu riječ o revidiranju i preoblikovanju postojećeg, o stavu da se od svega može napraviti skulptura. To je karakteristično za Kožarića, koji ide i dalje od tradicionalnog kiparstva u njegovo 'prošireno polje'. 2000. godine revidirao je svoju skulpturu 'Čovjeka koji sjedi', koju ovdje ipak nije htio pokazati. Kada smo razgovarali s njim o razdijeljenoj skulpturi od aluminija, rekao nam je kako ga je zanimalo tko, od ljudi koji su ponijeli dijelove skulpture, ih još ima kod sebe».

U vrlo kratkom vremenu prikupljen je dio aluminijskih komada koji se nalaze u privatnim stanovima njihovih današnjih vlasnika. Time je djelomično obnovljen ne samo rad, nego i komunikacija koja se inicijalno dogodila u večeri zatvaranja izložbe. «Zanimljivo je danas vidjeti na koji su način svi ti ljudi prepoznali Kožarićevu gestu, odnosno, tko je od njih uistinu odlučio poklonjeni mu komad aluminija proglasiti skulpturom i dati mu odgovarajuće mjesto. Ta vrsta senzibiliteta u uskoj je vezi s Kožarićevim vlastitim odnosom prema umjetnosti».

Dvostruka revizija koja se ovog puta dogodila zapravo je karakteristična za Kožarićev način rada i mišljenja. Prepoznavanje i reagiranje na njegovu metodu pokazalo se ključnim polazištem za sve njegove veće izložbe još od «Ateliera Kožarić», budući da se radi o umjetniku koji mnoga svoja djela konstantno dorađuje, mijenja i preimenuje. U tom smislu, ponovno predstavljeni komadi instalacije iz 2000., koji su prošli kroz ruke kolekcionara u njihovim individualnim postavama, i nisu isti rad. «To su novi radovi u novom kontekstu. Kožarić pritom ostaje u liniji svojih metoda, u konstantnoj rekapitulaciji i stalnoj sumnji u ulogu umjetnika. On nije napravio taj rad, nego je iz zamisli započeta akcija u koju je na kraju involvirano jako puno ljudi».

Kožarićeva izložba ostaje otvorenom do 16. travnja 2008. a nakon toga u sklopu istog ciklusa u Prostoru Kranjčar bit će prikazani i radovi Tonija Meštrovića, Tonyja Cragga i Nine Ivančić.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
'Boys and their toys' - o dječacima i njihovim igračkama
Boys and their toys
Zagrebi! – Ekofestival ili Ickeofestival?
Ljudevit Gaj u Gajevoj
Ljudevit Gaj pao s Marsa u Gajevu
Ne-predvidljivo - Ivan Kožarić
Kožarić opet ne/predvidljiv!
Retrospektiva Vlade Marteka
Retrospektiva Vlade Marteka: svako uzimanje pisaljke u ruku je čin poštenja!
Likovnost - godišnji pregled 2007.
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Porečki annale: Po/sve/mirenja
Zatvara se Galerija Križić Roban
MSU preuzima Atelier Kožarić
Doživite Festival doživljaja
Antun Maračić
Marijan Jevšovar - Prisutni/odsutni
Mladen Stilinović
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Crossroads - Karolina Pernar
Siniša Labrović prepjevao magazin 'Gloria'
Siniša Labrović - Kažnjavanje
Kristina Lenard u Galženici
Fotosinteza Krisitine Lenard
ABS u PM-u
Boris Greiner - Petak prijepodne
Boris Greiner i jedan petak od 9:15 do 15:30
Bijele zastave Lievena de Boecka
Field Trip
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
Lovro Artuković - Najbolje slike
Lovro Artuković izlaže svoje najbolje slike
Najbolje slike Lovre Artukovića
Otočka karta - skupna izložba
Et in Barbaria ego
Zvonko Maković
'Pojebite se za Malog Medu' na Salonu revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
All Right - Nemanja Cvijanović
Otvorena izložba posvećena suvremenoj dubrovačkoj umjetnosti
Otvorena izložba 'Libertas - Suvrememena Dubrovačka umjetnost'
Sonja Gašperov - '365 majica'
U tuđoj koži
Ksernija Turčić - U tuđoj koži
Gerhard Richter – ravnodušan, ciničan i mehanički slikar?
Milivoj Bijelić - Et in Barbaria Ego
'Piiiiiiiiii' - Nova zvučna instalacija Ivana Marušića Klifa
Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb
Branko Franceschi
Miško Šuvaković
Igor Zidić (2006.)
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa