'Schickaneders Jugend' i pop glazba 18. stoljeća
| 11.07.2007. | Print | Pošalji link |
Nakon više ili manje vrlo ozbiljnih programa austrijskog baroka, ali i renesanse, završni koncert mini-ciklusa "za ljubitelje baroka i rane glazbe" Zagrebačkih ljetnih večeri nudi i nešto posve drukčije.
Naime, kao što se niti u međuvremenu ugasli ZABAF nije nužno ograničavao samo na jedno razdoblje i umjetničku glazbu u užem smislu riječi, tako se i ovaj koncert nadovezuje na tu, uvjetno rečeno, neformalniju festivalsku tradiciju.
Konkretno, zagrebačkoj se publici predstavlja bečki sastav "Schikaneders Jugend", specijaliziran za nešto što sâmi nazivaju "pop glazbom osamnaestog stoljeća". Tročlani sastav predvodi mladi austrijski oboist Andreas Helm. On je uz Hrvatsku već otprije vezan činjenicom da već nekoliko godina vodi tečaj oboe na varaždinskoj Međunarodnoj ljetnoj školi barokne glazbe i plesa "Aestas Musica", a sljedeće ga sezone u Zagrebu čeka i koncert s Hrvatskim baroknim ansamblom.
Uoči zagrebačkog nastupa Andreasa Helm objašnjava kako se pojam "pop glazba osamnaestog stoljeća" odnosi na djela koja su u to vrijeme izvodili putujući pučki glazbenici, i koja je bila primarno namijenjena razonodi na seoskim svadbama i u drugim sličnim prigodama, dok je se u gradovima izvodilo relativno rijetko. S obzirom da su svi članovi njegovog ansambla inače specijalizirani za povijesno obaviješteno izvođenje rane glazbe, Helm ističe kako im je djelatno u ovom sastavu prilika da se odmaknu od djela izvorno namijenjenih dvorovima i crkvama, te ista izvodilačka načela primijene i na glazbu folklorne provenijencije.
To je, naravno, zahtijevalo i svladavanje tenhnike sviranja nekih drugih glazbala, pa tako okosnicu ansambla čine šalmaj, gajde i organistrum, kojima se povremeno priključuju i chalumaux i drombulja. Uz to, na koncertima "Schikaneders Jugend" redovito se i pjeva, ali i – jodla. Iako u razdoblju koje pokriva ovaj sastav, a to je klasična era, još nije bilo uobičajeno zapisivati pučku glazbu, Andreas Helm ističe kako su imali sreću otkriti veliku "Zborku Sonnleithner" u bečkom Musikvereinu, koja donosi rukopise putujućih glazbenika s područja čitave Habsburške monarhije. Riječ je o popularnim napjevima iz tog vremena, koje je sve odreda moguće izvesti na bordunskim instrumentima, kakvi su, primjerice, gajde i organistrum.
Premda je i dalje riječ o pučkoj glazbi, koja će, kao takva, više podsjećati na današnji austrijski folklor, a manje na umjetničku glazbu bečke klasike, Andreas Helm priznaje kako su, s obzirom na današnji kontekst izvedbe u koncertnim dvoranama, članovi "Schikaneders Jugend" u svojim obradama ipak preuzeli neke obrasce klasične glazbe. U tim obradama tako se izmjenjuju različite kombinacije glasova i instrumenata, s obzirom da bi izvorno beskonačno ponavljanje uvijek iste melodije na istom instrumentu današnjoj publici vjerojatno bilo zamorno.
Takvom pristupu legitimaciju donekle daju i kontakti između folklorne i umjetničke, odnosno, današnjom terminologijom rečeno, "popularne" i "ozbiljne" sfere već i u vrijeme bečke klasike. Naime, Helm podsjeća kako se niza skladatelja, od Mozarta i njegovih menueta i ländlera, do Straussa i njegovih valcera, nadahnjivao harmonijski jednostavnim pučkim plesovima, koje su onda, kao određenu vrst razonode, nudili svojim nadbiskupima, kraljevima i prinčevima.
Poveznicu s Mozartom moguće je pronaći već i u nazivu ansambla, koji je iskoristio ime Emanuela Schikanedera, čuvenog austrijskog kazališnog menadžera, skladatelja i libretista, najpoznatijem kao naručitelju i libretistu Mozartove "Čarobne frule". No, kako nam je otkrio Andreas Helm, Schikaneder je u svojoj mladosti bio lyrant, odnosno putujući pučki glazbenik, i to očito vrlo cijenjen, s obzirom da ga u tom kontekstu navode i neki izvori iz njegovog doba.
Ansambl "Schikaneders Jugend" zagrebačkoj se publici predstavlja 11.07.2007. u 21 sat u Muzeju za umjetnost i obrt, a na njihovim službenim web stranicama možete pronaći još informacija o ovom sastavu, uključujući i zanimljive tonske isječaka u mp3 formatu.
(T.M.)
Pročitajte i ...
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
René Clemencic: Glazbu se ne može rekonstruirati iz teorije
Za ljubitelje baroka i rane glazbe
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'
