Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.

Mutacija prošle godine pokrenutih Filmskih mutacija festival je trajno promjenjive forme, pa se ovoga puta pojavljuje u obliku posvećenom studentskoj pobuni 1968. koju će pokušati, 40. obljetnice radi, prezentirati i kritički obraditi filmom i teorijom. Pod punim naslovom «Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku» okrugli je stol u KIC-u okupio stručnjake koji se bave 1968. i njezinim možda i upitnim nasljeđem, ali i sudionike događanja u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu. Među njima neki još uvijek žive revoluciju, neki o njoj i dalje maštaju dok su se treći pomirili da se revolucija danas drukčije zove i da je nerijetko, baš kao i sam festival, korporativno sufinancirana.

Među onima koji se upisuju u šezdesetosmaške nostalgičare je i dramski pisac Slobodan Šnajder, čiji je zaključak da «Jugoslavija i države sljednice nikad, ni prije ni poslije, nisu bile tako sinkrone sa svjetskim zbivanjima kao 1968.» ostao kao materijal za naslov nakon dvosatnog teorijsko-pripovjedno-autobiografskog skupa. Naime, pred ljeto te godine najprije i najžešće u Beogradu su se pobunili studenti, uglavnom zato što je na njihov spontani prosvjed reagirala tadašnja milicija upotrebom brutalne sile. Ugledali su se pritom na puno snažnije događaje u Europi, ponajprije u Parizu, gdje su studentski nemiri i zaposjedanje sveučilišta izazvali kaos toliko ozbiljan da je pred njim na dan ili dva pobjegao i Charles de Gaulle, jedan od pobjednika Drugog svjetskog rata.

Na europske, ali i na beogradske studente ugledali su se i zagrebački, gdje je sveučilište također bilo pod opsadom, iako su zagrebačke nemire u povijesnoj perspektivi, nimalo slučajno i nimalo nedirigirano, zasjenili slični skupovi, i sukobi, samo tri godine kasnije. Zato je i jedno od osnovnih, iako neizgovorenih, identifikacijskih pitanja u Hrvatskoj upravo to je li važnija 1968. ili 1971. Slobodan Šnajder na to više ne mora odgovarati, jer tvrdi «Većina nas je htjela socijalizam, ali socijalizam na koji nam je ukazao Praxis. S njima smo studirali glavne papire tog socijalizma, i shvatili da su papiri prilično u redu, ali da je praksa jako daleko od toga. Osim toga, u to vrijeme naši kolege u cijeloj Europi govorili su istu riječ: samoupravljanje, i zaista su mislili da smo mi tada, bili naprednije društvo od njihovih.»

Filozofi okupljeni oko časopisa Praxis i pripadajuće «škole» u Zagrebu su generirali jedan dio studentske pobune, barem onaj njezin pametniji dio, koji se nadahnjivao lijevim idejama nešto čišćim od onoga u što su se one pretvorile u tadašnjoj Jugoslaviji. Jedan od sudionika 1968.,  bio je i filmski redatelj Želimir Žilnik, koji je kasnije otkrio na vlastitom primjeru što znači represija režima. Iako je studentska pobuna inicirana lijevim idejama, tvrdi on u pokušaju da objasni razloge brze propasti 68. na ovim prostorima, tadašnja politička klasa nije našla moralnu snagu da u dijalog uđe pa je krenula u represiju i restaljinizaciju. Poticaj joj je bila okupacija Čehoslovačke samo par mjeseci nakon studentskih nemira, koja je bila «praktično kopanje groba nad utopijom ili mogućnošću da se uopće razgovara o utopiji socijalizma».

O tome koliko je okupacija Čehoslovačke ohladila i lijeve studente i njihove simpatizere diljem Europe, nije bilo puno govora na okruglom stolu pod naslovom «Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku». Ali, ni ovdašnji pokreti mitskog ljeta '68. nisu bili monolitni. Beogradski sociolog Nebojša Popov navodi što se događalo nakon studentskih nemira u Jugoslaviji: «U represiji je važnu ulogu imao i aparat vlasti, ali i oni dijelovi pokreta koji su se pozivali na nacionalne interese i ideologiju, koji su se pojavili već u prvim danima lipnja 1968.»

Nastala iz želje za boljim svijetom, '68. je postala i način da se iskažu i glasovi koji nisu nužno slijedili lijevu ideju, tako da Šnajderova definicija «generacije koja se poželjela ponovno roditi» ne vrijedi za sve. Neki su naime, cijelo vrijeme znali kakvi su se rodili, samo što to nisu mogli pokazati. Hrvatsko proljeće 1971., osim toga, vodili su gotovo isti studenti koji su sudjelovali u 1968. samo šutke ili čak i pristajući na retoriku koju će ubrzo promijeniti. Bitno drukčije nije bilo ni u Europi, jer u studentskim nemirima sudjelovali su mnogi koji ili nisu do kraja shvaćali čega su dio, ili su jednostavno voljeli gužvu. Ipak, nasljeđe te mitske godine danas je, četiri desetljeća kasnije, teško ne vidjeti, iako s evaluacijom tog nasljeđa ne stoji sve tako jednostavno. Slobodanu Šnajderu, lako je nabrojati što ostaje od potisnutog svijeta koji se ne da tako lako potisnuti»: najprije su to želja za zajedništvom, ali i feminizam u svim varijantama, jer «žena u Europi gotovo da postoji svojom voljom kao biće».

Teoretičarka književnosti Andrea Zlatar znakovito je bila jedina žena za okruglim stolom, i tek jedna od dvoje sudionika koji nisu izravno osjetili 1968.. Za nju je nasljeđe godine kojoj je posvećen Subversive film festival kulturno, ali u širem smislu – kao način života. Pritom misli na kulturnu '68.  koja se pretočila u vrstu življena privatnih sloboda, emancipatorskih pokreta koji su bili rodno mjesto feminizma, ekologije, queer teorije… svih onih koje su kasnije kritizirali kao načine depolitizacije. Najmlađi sudionik okruglog stola «Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku», kojim je prije službenog početka počeo Subversive film festival posvećen 1968., bio je teoretičar Petar Milat. Možda baš zato sumirao je studentski pokret tako da mu je uglavnom pobrojao nedostatke. U nekadašnjem jugoslavenskom kontekstu to je bila nepripremljenost na suradnju, ili otpor onim strujama koje nisu bile lijeve orijentacije, dok globalno 1968. određuje teorijska zastarjelost u odnosu na neoliberalizam koji će kasnije preuzeti dominaciju koja traje do danas. Također, 1968. je bila fenomen onoga što danas nazivamo NATO područjem svijeta, i nikako, iako se to iz euroatlantskocentrične pozicije može činiti, nije bila baš toliko globalni fenomen. Ipak, i Milat dopušta da je do danas nešto ostalo, a to je revolt kao najvažniji društveni fenomen, jer «tek iz perspektive da je društvo na neki način pobunjeno, se može i mora misliti kako zapravo trebamo živjeti zajedno».

O revoltu će sigurno govoriti i filmovi koje Subversive film festival ima na programu od 18. do 24. svibnja. Također, o revoltu će govoriti i mnogi sljedeći gosti festivala, među kojima je i jedan od članova neke od kasnijih generacija Frakcije Crvene armije ili RAF-a. Koliko će se s njim složiti na primjer Slavoj Žižek, saznajte sami, jer ovaj, prvi u nizu okruglih stolova u sklopu festivala, ionako je bio tek najavni. Treba se samo nadati da 1968. ove godine neće postati nostalgična furka kao nedavno Mozart, iako bi bilo zgodno vidjeti majice na kojima više neće biti Che, nego, recimo, nedavno preminuli praksisovac Milan Kangrga. No, možda je i takva ideja samo učinak romantičnog nasljeđa '68.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Slavoj Žižek: Intelektualni proizvodi su u svojoj biti komunistički
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Slavoj Žižek: Stvaraju se potrebni uvjeti za krah kapitalizma
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
Karl-Heinz Dellwo, reformirani terorist
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Romeo i Julija '68 - Lenka Udovički
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Novosadski filmski front
Novosadski filmski front – mali budžeti, velika kreativnost
Počinje sedmo izdanje Revije amaterskog filma
Psiho-seanse na sedmoj Reviji amaterskih filmova
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Lazar Stojanović na ZagrebDox
Lazar Stojanović: 'Malo ludosti je dobro za umjetnost, ali ne previše'
Operacija:grad se nastavlja!
Treća Operacija:grad između aktivizma i urbanizma
Net.kulturni klub Mama napunio sedam 'biblijskih' godina
'Pojebite se za Malog Medu' na Salonu revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Dokumentarna izložba o SKC-u 70-ih
Kritična i polemična izložba o SKC-u 70-ih
Kaligula - Tomaž Pandur
Marko Vidojković: revolucija je moguća samo na individualnom nivou
Marko Vidojković - gost Festivala europske kratke priče
Dalibor Matanić
Unzine - časopis za izražavanje manjinskog mišljenja
Angažirani dizajn Unzinea u Gliptoteci HAZU
Iza kulisa uspjeha domaćih umjetnika
Zanima li svijet hrvatsko kazalište, drama i ples?
Počinje deveta Platforma mladih koreografa
Bijenalni pregled dizajnerske produkcije
Izložba hrvatskog dizajna 0708 na Velesajmu
U pohod u kina kreće 'Kino Lika' Dalibora Matanića
'Kino Lika' - film o ljubavi i smrti na lički način
Vesper, Ensslin, Baader: iskonski prizori njemačkog terorizma - Gerd Koenen
Gordana Vnuk
Stefan Sagmeister
Počinje drugo izdanje Vukovar Film Festivala
Vukovar film festival predstavlja filmove podunavskih zemalja
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Marko Tadić - novi dobitnik nagrade Putar
Marko Tadić – dobitnik nagrade Radoslav Putar za 2008.
Novo ruho starog klavira
Restauriran povijesni glasovir iz Trakošćana
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Ljudevit Gaj u Gajevoj
Ljudevit Gaj pao s Marsa u Gajevu
Od RAF-a do zvijezda - retrospektiva filmova Luke Hrgovića
Retrospektiva Luke Hrgovića na RAF-u
Retorička tijela - Elvis Krstulović
Arijadna na Naxosu - Marjana Krajač
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Duhovi Sarajeva - Dejan Radović
Novi pejzaži Josipa Klarice u Galeriji Badrov
Književnost - godišnji pregled 2007.
Bosanske piramide postoje - ali samo u knjizi Emira Imamovića
Tajna doline piramida
Pssst! - festival nijemog filma
Le Zbor ima rođendan!
Kradljivac uspomena - Vicko Ruić
Platforma maldih koreografa
Platforma mladih koreografa – susret domaćeg i inozemnog plesa
Počinje drugi festival ZGetno
PIJANA NOĆ 1918. - Lenka Udovički
'Pjev Mediterana' na Smotri folklora
Umro Ante Peterlić
ZAMP-ov namet na prazne medije: svi plaćamo, samo odabrani slave?
Gradonačelnik Križevaca: Plakati Vlaste Delimar su pornografija
DVD 'Best of the Best' produžio trajanje Revije amaterskog filma
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Ima li krize među pjesnicima?
Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Kako se odmoriti od povijesti?
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Umro Milan Kangrga
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Biljana Srbljanović
Slobodan Šnajder
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Hiperproduktivna Irena Vrkljan predstavila svoje dvije knjige
'Nesanica' – identitet je tamo gdje nije
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
Aleja filmske umjetnosti - predizborni teatar apsurda
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića
11. Crtani romani šou u znaku domaćih autora
Počinje 11. festival stripa - Crtani romani šou
Plakati Mihajla Arsovskog
Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog u Galeriji SC
Zagreb Jazz i N.O. Jazz Festival (ne) smetaju jedan drugome
Zagreb Film Festival šesti put
ZFF u šestom izdanju nudi 80 filmova
Počinje četvrti 25FPS
Počinje četvrti Festival eksperimentalnog filma
ZGetno ponovno u duhu polistilizma
Goran Rušinović, laureat Sarajevo Film Festivala
Goran Rušinović: Nastanak 'Buick Riviere' zahvaljujem nizu slučajnosti
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Marin Blažević više ne vodi Teatar &TD
Anđeli garavog lica u Galeriji SC
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
Počinje Kliker!
Kliker - festival koji potiče čitanje s razumijevanjem
Koriolan - Miran Kurspahić
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Novo izdanje rodno osviještene Jazzarelle
Sukob interesa na Danima hrvatskog filma
Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa
Objavljen hrvatski prijevod Etgara Kereta
Orfej silazi – Janusz Kica
Počinje festival filmova o ljudskim pravima
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Pripremaju se Dani hrvatskog filma 2008.
Dani hrvatskog filma - festival na kojem će novčanih nagrada možda biti, a možda i ne
Počinje osmi Test!
Test! - osmi festival studentskog kazališta i multimedije
Teatar &TD piše Vijeću za kazališnu djelatnost
Otimačina Stilskih vježbi
Kazalište vaše i naše mladosti - Borut Šeparović
Festival budućnosti u Studentskom centru
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Festival prvih - društvena odgovornost kapitala
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
Festival prvih - peti put
Krijesnice - Janusz Kica
Gavelline večeri po 22 put
Novi festival ženskog stvaralaštva
Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island
Životopis Božice Matasić
Festival Nebo – vrhunski etno
25 FPS 2007.
Eksperimentalni 25 FPS po treći i veći put među Hrvatima
Jezični portal
Hrvatski jezični portal još nije dostupan svima
Umjetnost na ulice!
Prijavite se za Velesajam kulture
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija
Kobne potankosti bez kobnih posljedica
Doživite Festival doživljaja
Projekt «Centrifugal» u Galeriji SC i MM Centru
Nataša Rajković
Duško Ljuština
City of London Sinfonia
Festival komorne glazbe
Treći Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe
Don Carlos - Petar Selem
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
Međunarodni tjedan udaraljkaških ansambala
Missa Solemnis
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
O novootkrivenom Vivaldijevom psalmu
Gostovanja na Gavellinim večerima
'Opera pod zvijezdama' u nogometnom duhu
Naš čovjek na terenu - Robert Perišić
Izvještaji iz tamnog vilajeta
Drukčija Bosna u 'tamnom vilajetu' Dževada Karahasana
Split ostao bez Borisa Dvornika i Anatolija Kudrjavceva
Ubožnica za utvare - deset pripovijesti o nemogućim ljubavima
Delimir Rešicki - Ubožnica za utvare
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
Ples grbavih kitova u novoj predstavi Marije Šćekić
U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj
Renato Baretić
Igor Zidić
Kruno Lokotar