Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture

Ipak, s obzirom da poštujemo proceduru, treba reći da od 6. lipnja Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, koji neki zovu i šport, vodi Jelena Pavičić Vukičević. Iako damama ne treba spominjati godine, recimo da je rođena malo prije pojave Punka, da je po zanimanju profesorica komparativne književnosti i hrvatskog jezika, i da je u političkoj karijeri, naravno SDP-ovskoj, odradila mandat u Saboru od 2003. do 2007. godine, bila tajnica zagrebačkog SDP-a , a time i Milana Bandića, te da je, uz ostale dužnosti, vodila i Odbor za kulturu Gradske skupštine, kao i Odbor za izbor i imenovanja. Na natječaju za pročelnicu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport pobijedila je ostala dva kandidata i sjela u fotelju koja se može činiti vrućom samo ako se stisne pogrešni gumb na daljinskom upravljaču klima-uređaja.

U usporedbi s uvijek zabavnim prethodnikom, Pavlom Kalinićem, znakovito od 1. aprila zaduženim za gradske katastrofe ili hitna stanja, Jelena Pavičić Vukičević ne želi započeti mandat spektakularnim najavama kao što je šetnica od Cvjetnog trga do nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti. Svjesna je, kaže, da su političari i njihove funkcije, kao i sve ostalo, prolazni, pa svoj zadatak vidi u završetku projekata započetih prije nje. A takvi su upravo zgrada MSU-a i Muzičke akademije, nad čijom izgradnjom njezin ured nema ingerencija i može tek na sjednicama Poglavarstva pritiskati Ured za izgradnju da požuri. Kako su spomenute zgrade ujedno i zajednički projekti Grada i Vlade RH, situacija je bitno zamršenija. S druge strane, Plesni centar ipak je isključivo zagrebački projekt, pa svejedno izgleda kao da je zajednički projekt Vlade i Grada. «Financiranje novog MSU-a je takvo kakvo jest, i neprestano iziskuje nekakve anekse ugovora, nepredviđene troškove koje nije planirala ni Vlada, odnosno Ministarstvo kulture, niti Grad. Ali sad ne možemo odustati zbog povećanih troškova, jer projekt treba završiti. Kako vrijeme odmiče, troškovi će samo biti još veći, kao i u slučaju Sveučilišne bolnice», tvrdi Jelena Pavičić Vukičević.

Zgrade, ili kako se to voli reći, kapitalne investicije, sigurno nisu jedini problem  zagrebačke kulture. To su i upitne odluke, točnije nedonošenje odluka pri imenovanjima, pa tako i MSU i Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog vode vršitelji dužnosti imenovani na godinu dana. Snježani Pintarić iz MSU-a to je već druga privremena godina, dok Tonči Bilić, za razliku od nje unisono podržan od struke, guli tek prvu. «To su rješenja kojima nismo zadovoljni», tvrdi nova pročelnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, i dodaje da u slučaju MSU-a Grad Zagreb ne može jednostrano donositi odluke s obzirom da je riječ o instituciji u vlasništvu Grada i države. Osobno se nada konačnom međunarodnom natječaju za ravnatelja MSU-a.

Kako bi i zagrebačka kultura bila dio dobro podmazanog stroja, gradska vlast već neko vrijeme radi na povezivanju institucija sličnog profila. Na primjer, knjižnice su već uvezane, dok je spajanje kazališnih festivala i kazališnih kuća tek donekle obavljeno. Hoće li slično biti i s Lisinskim i Koncertnom direkcijom, odgovara bivša predsjednica upravnog odbora gradske tvrtke koja je pala žrtvom gradonačelnikove želje da ugosti Rolling Stonese: «Odlučno demantiram glasine o takozvanoj holdingizaciji objekata u kulturi, ali s druge strane držim da nam je nužno strateško promišljanje i ukupnost određenih kulturnih programa.» Strategija je ključna riječ, pa tako Grad ovih dana najavljuje i izradu Strategije glazbenog života. U nju vjerojatno ulazi i pokoji popularni koncert za crne majice i zastave s pogrešno postavljenim šahovskim poljima, ili pak boksački meč na glavnom gradskom trgu. Ipak, kad je riječ o Koncertnoj direkciji, nova pročelnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport razmišlja pragmatično i hvata se za stari argument «prelijevanja iz šupljeg u prazno», točnije gradskog financiranja programa koji onda financiraju objekte u gradskom vlasništvu: «To su vječne teme kojih sam bila svjesna i kao predsjednica Odbora za kulturu Gradske skupštine, s kojima se nitko ne hvata u koštac.»

Iako je iritantno i gradskim vijećnicima oduzima san, dvostruko financiranje u gradskim ustanovama ne kažnjava se zatvaranjem, kao u slučaju Močvare. Kad zaista zagusti, promijeni se ravnatelja, a novog se imenuje vršiteljem dužnosti na godinu dana. No, recimo da su sve to proceduralna pitanja, dok je «in» baviti se strategijom. Hoće li onda Jelena Pavičić Vukičević, onako strateški, promijeniti neravnopravni odnos institucionalnog i izvaninstitucionalnog u gradskom proračunu za kulturu koji je za ovu godinu iznosio impresivnih 553 milijuna kuna? «Činjenica je da imamo veliki hladni pogon, da se u kulturi uvijek ide na zapošljavanje pa ponekad djelujemo i kao socijalna ustanova. Činjenica je i da nijedna vlast nije uspjela doskočiti tom problemu, jer je to, na kraju krajeva, pitanje državne kulturne politike regulirane zakonima. Zagreb za programe nezavisne kulture u ovoj godini izdvaja 90 milijuna kuna. Mislim da je to nedovoljno, ali ne znam hoće li se ta suma moći povećati u idućoj proračunskoj godini.»

Ukratko, s Bandićem na čelu grada, koji šankom opravdava animozitet prema urbanoj kulturi, dok organizira boksačke mečeve i Thompsona na Trgu, ni profesorica komparativne književnosti i hrvatskog jezika Jelena Pavičić Vukičević kao nova pročelnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport neće moći ništa. Ali, tako to ide s funkcijama.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Ivica Lovrić - ambiciozni novi pročelnik Ureda za kulturu
Novi pročelnik Ureda za kulturu obećava njegovanje kontinuiteta
Kakvu zagrebačku kulturu želite?
Slika zagrebačke kulture može ovisiti i o vama!
Ima li nezavisna kultura šanse?
Nezavisna kulturna scena izborila pobjedu?
Promjene na vrhu gradske kulture