'Tendenciozno aktivistički' Dani srpske kulture

Jedni su pozdravljali taj potez kao još jedan prilog multikulturalnosti ponude hrvatske metropole, drugi su se, pak, bunili ne samo zbog manifestacije kao takve, nego i zbog nespretno odabranog termina uoči obilježavanja godišnjice pada Vukovara. No, u sâmom sadržaju ni tada, pa ni lani, kada je termin ipak malo pomaknut, nije bilo ničeg provokativnog. Dapače, moglo bi se reći da su Dani srpske kulture bili više-manje srednjestrujaška nakupina događanja, kojima je zajednička crta bila tek etnička pripadnost njihovih autora ili izvođača.

Svjesni te dosadašnje programske amorfnosti, organizatori su za treće izdanje ove manifestacije, koje se održava od 12. do 18. prosinca 2008., pripremili sadržaje koje većim dijelom ipak povezuje određena idejna nit vodilja. Konkretno, riječ je o temi društvenog angažmana i aktivizma, koja je posebno uočljiva u vjerojatno najatraktivnijem segmentu ovogodišnjih Dana srpske kulture – programu antimiloševićevskih filmova.

Glavni tajnik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Rade Dragojević, koji stoji iza koncepcije najvećeg dijela cjelokupnog festivalskog programa, navodi dva ključna argumenta u prilog takvog odabira. To su, kako kaže "tendenciozan protest protiv trule kompromiserske politike koja je u Srbiji Miloševićeve Socijaliste vratila u život, ali i težnja da se predstavi otpor u umjetnosti, koji je kod Srba posljednjih dvadeset godina uvijek bio prisutan".

Pritom svakako valja napomenuti kako je riječ o filmovima koji su snimljeni u doba kad je Milošević bio na vlasti. U tom pogledu, srpska je nezavisna kulturna scena bila angažiranija od hrvatske, koja se, zapravo, vrlo rijetko bavila razotkrivanjem negativnih aspekata u nas istovremenog doba tuđmanizma. No, s druge strane, čini se da je u Srbiji, nakon intenzivnog društvenog angažmana devedesetih, u tom pogledu posljednjih godina na kulturnoj sceni došlo do svojevrsne apatije, i to bez obzira što i trenutna tamošnja vlast daje popriličnu količinu materijala za kritičku analizu. "Devedesetih je bila povučena jasna fronta prema režimu, bez kalkuliranja i kompromisa kao danas, kada je ta scena puno razvedenija, tako da među filmašima i drugim umjetnicima prave distance prema sadašnjem poretku, zapravo, nema."

No, ako se vratimo temi antimiloševićevskih filmova, otkrit ćemo i neke vrlo zanimljive specifičnosti te produkcije. Naime, na Danima srpske kulture bit će prikazani i radovi koji Miloševićevu politiku razotkrivaju ne samo u njenim najočitijim elementima, poput ratnih djelovanja, policijske represije i nepoštivanja temeljnih standarda demokracije, nego i na nekim prikrivenijim razinama. Dva se naslova tako bave glazbom - "Geto" Mladena Matičevića i Ivana Markova prati propast urbane glazbene scene u Beogradu devedesetih, dok "Sav taj folk" Radoslava Kupresa proučava upravo onaj fenomen koji je tu urbanost potisnuo u drugi plan. Ovaj potonji naslov, zapravo je serija od osam epizoda, i razotkriva kako je Miloševićev režim "politički instrumentalizirao turbo-folk kao sredstvo pacificiranja, oglupljivanja i pasiviziranja naroda".

Antimiloševićevski radovi nisu, međutim, jedino što se od filmova nudi na ovogodišnjim Danima srpske kulture. U tom smislu, priređivači su, čini se, čuli ranije primjedbe da im je program usredotočen na Beograd, pa će tako, između ostalog, biti predstavljen i mini-ciklus novosadskih filmskih autora, kod kojih je također zamjetan društveni angažman. Osim toga, pripremljen je i program ispitnih filmova beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti, među kojima su i rani radovi nekih danas već etabliranih režisera, poput, recimo Stefana Arsenijevića.

Uz iznimku dvaju kazališnih gostovanja, onih Ateljea 212 i Akademskog pozorišta Branko Krsmanović, i ostatak je festivalskog programa obilježen aktivističkim lajtmotivom. Tako će na Trgu Petra Preradovića 13. prosinca 2008. nastupiti aktivističko-umjetnički kolektiva Horkestar, koji je u Zagrebu već gostovao, iako pod svojim prethodnim imenom Horkeškart. Njihov nastup pritom je koncipiran na osebujno eklektičan način, pa će, jedne uz druge, zazvučati pjesme Jakova Gotovca i Idola, a čitav bi koncert trebao biti zaključen Internacionalom.

Naposljetku, neizostavan dio festivala su i književne večeri, koje su ovaj put također obilježene društvenom angažiranošću. Rade Dragojević pritom ističe gostovanje kolumnista "Vremena" Teofila Pančića, ali i performans "Melodije Bljeska i Oluje", kojeg izvode bivši Feralovi suradnici Predrag Lucić i Boris Dežulović. Taj je performans proljetos već izveden u Močvari, no, kako je ona nažalost zatvorena, ovaj put bit će održan u B.P. Clubu.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Putujuće pozorište Šopalović - Tomi Janežić
Dani srpske kulture 2008.
Veselin Gatalo
Veselin Gatalo: 'Geto' je roman koji traje i koji se ostvaruje
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Delirijum tremens - Goran Marković
Dani srpske kulture u znaku opanka
Dani srpske kulture 2007.