Melodije novca i Primorca: Dežulović i Lucić podržali studente Filozofskog

I dok se mediji još uvijek velikim dijelom ne mogu odlučiti što bi zapravo mislili i o studentskim zahtjevima za besplatnim školovanjem i o metodama kojima se ti ciljevi žele postići, brojne udruge i pojedinci studentima iskazuju svoju potporu. Podršku su u pismenom obliku dali i neki vodeći svjetski intelektualci, kao što su Noam Chomsky, Slavoj Žižek i Judith Butler, a oni hrvatski potporu daju i sudjelovanjem u alternativnoj nastavi na Filozofskom fakultetu, u obliku raznih predavanja, tribina i radionica.

Pred studentima su se tako 4. svibnja 2009. pojavili i Boris Dežulović i Predrag Lucić, dvojac koji je krenuo iz "Ferala", a suradnju nastavio i nakon što su im se novinarski putevi razišli, a njihov tjednik otišao u povijest. Već nekoliko godina Dežulović i Lucić u raznim prigodama izvode svoj performans "Melodije Bljeska i Oluje", u kojem, na tipično "feralovski" način otvaraju tabu teme novije hrvatske povijesti, poput ratnih zločina koje su počinili "naši momci", pretvorbe i privatizacije i općenitog stanja duha u, kako se to lijepo kaže, tranzicijskom društvu.

U znak podrške studentima, Dežulović i Lucić ponešto su preoblikovali ovaj svoj glazbeno-poetski recital, te ga prigodno preimenovali u "Melodije novca i Primorca". Pritom su, pred prepunom dvoranom D7, najvećom na Filozofskom fakultetu, istaknuli kako svoju podršku daju ne samo studentima, nego i formalno-pravno, kao studenti, s obzirom da Lucić još nije diplomirao filmsku režiju, a Dežulović povijest umjetnosti.

U izvedbi "Melodija novca i Primorca" pokazalo se kako su neke teme još iz devedesetih itekako aktualne i danas, pa stoga nije bilo ničega spornoga u recitiranju nekih starijih pjesama ovoga dvojca. Jer, rat je ostavio traga i na obrazovnom sustavu, kao što je razvidno iz Dežulovićeve pripovijetke "Heroj", u kojoj se nekadašnjem ponavljaču s osam jedinica na kraju godine, kao zaslužnom građaninu, podiže mramorna spomen-ploča na školi koju je pohađao.

Čari tranzicije ostavile su traga i na intelektualnom profilu hrvatskih političara, pri čemu nerijetko dolazi do začudnih situacija kada dođu u sraz s elementima kulturne baštine. Predrag Lucić se tako pozabavio gotovo paradigmatskim primjerom još uvijek aktualnog zagrebačkog gradonačelnika, koji je zagovarao rušenje rodne kuće Vladimira Vidrića, a sve u cilju realizacije Horvatinčićevog građevinskog megaprojekta na Cvjetnome trgu.

Naravno, nije se moglo zaobići niti ministra obrazovanja Dragana Primorca, kojem je Lucić svoje stihove posvetio još prije godinu dana. Tada je, u vrijeme đačkih i studentskih prosvjeda, ministar izgovorio manje-više isto što govori i ovih dana – da se, vjerovali ili ne, u potpunosti slaže sa studentskim zahtjevima, bez obzira što po tom pitanju tada, pa ni sada, nije poduzeo ništa. Takva podvojenost duha ima i svoj medicinski naziv, kojeg Lucić i eksplicitno iznosi u pjesmi znakovitog naslova "Predstava Hamleta u selu Bolonja Donja", a istom je ministru posvećena i pjesma "Bez jaja nema pohanog mozga". Naposljetku, Lucić se pjesnički izrazio i o tipičnoj neoliberalnoj tezi o znanju kao robi, koju zdušno zagovaraju i vlast, ali i neke vlasti sklone perjanice hrvatskog novinarstva. U tom smislu, najizravniju podršku studentima predstavljaju Lucićevi stihovi: "Taj kome je znanje roba, kom je kuna mjera uma, nek' tu pamet prodat proba od Keruma do Konzuma. Ti tu priču nećeš kupit' - pamet ne mjeriš na kile. Tebi nitko neće tupit' da je studij poput Bille – šareni artikal nisi, trgovište nije škola, cijena na tebi ne visi, nisi student shopping malla."

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
GODIŠNJI PREGLED: Kazalište 2009.
GODIŠNJI PREGLED: Književnost 2009.
Generacija 91.-95. - Borut Šeparović
Generacija 91.-95. – rat u Bosni očima današnjih klinaca
'Generacija 91.-95.' - nova predstava Boruta Šeparovića
Nisi student shopping malla!
Borut Šeparović priprema predstavu u kojoj se srce ostavlja na terenu!
I ti možeš sudjelovati u nogometnom kazalištu Montažstroja
Teofil Pančić u Zagrebu
Teofil Pančić - autor zahvaljujući čijem pisanju su mnogi ostali normalni