Pravo na grad: hoće li se urušiti i Cvjetni trg?

Da postoji sprega između gradskih vlasti i građevinskog lobija također je već dulje vremena općepoznata javna tajna. No, sve je to posljednjih mjeseci poprimilo ne samo zastrašujuće razmjere, nego i konkretne katastrofalne posljedice. Urušavanje Kupske ulice i dijela zaštićenog kompleksa bivše tvornice "Nada Dimić" tako postaju vanjskom slikom urušavanja svih etičkih i profesionalnih kriterija u upravljanju gradom. Oni su se već simbolički odrazili ne samo u napredovanju projekta devastacije bloka na Cvjetnom trgu, nego i u probijanju Galjufove ulice bez građevinske dozvole, kao i u propasti projekta "Krašograda" u korist još jednog budućeg trgovačkog kompleksa.
 
Gradonačelnik, međutim, zaboravlja da su prošla vremena kad su građani šutjeli kad je u pitanju sudbina njihovog grada, a najglasniji su u posljednje vrijeme predstavnici združenih snaga Inicijative "Pravo na grad" i Zelene akcije. Najnoviji događaji tako su čak i slučaj Cvjetnog trga donekle stavili u drugi plan. Iz "Prava na grad" pritom odgovorno tvrde kako, kad je riječ o Kupskoj ulici i "Nadi Dimić" nije riječ ni o kakvim slučajnim elementarnim nepogodama, nego da je, naprotiv, jedina nepogoda koja je zadesila Zagreb sadašnja gradska uprava predvođena gradonačelnikom Bandićem. Kao potvrdu toj tezi, Vera Petrinjak-Šimek iz Zelene akcije ističe da se već ranije upozoravalo na, kako se u međuvremenu pokazalo, kritične punktove u pomahnitaloj izgradnji. Tako je dokazano da za Galjufovu nije postojala građevinska dozvola, iako je gradonačelnik tvrdio suprotno. Stanari Kupske ulice su, pak, mjesecima tražili uvid u lokacijsku dozvolu, što je Grad sustavno odbijao, s obrazloženjem da oni nisu "susjedi na međi".

Urušavanje dijela bivše tvornice "Nada Dimić" također, zapravo, nije bilo neočekivano. Naime, iz "Prava na grad" upozoravaju da je prvi projekt na istoj parceli predviđao izgradnju samo 10 tisuća kvadratnih metara stambeno-poslovnog prostora. Kad je, međutim, taj prostor prebačen u nadležnost gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, novom je projektantu omogućena izgradnja čak 66 tisuća kvadratnih metara s pet podzemnih etaža, posljedica čega je bila i urušavanje dijela tvornice.

Premda se ondje još nije počelo graditi, "Pravo na grad" i Zelena akcija ozbiljno su se pozabavili i slučajem "Krašograd". Naime, 10. rujna prezentirali su državi, konkretno Urbanističkoj inspekciji, kako je desetljećima čuvan prostor zelenog pojasa između Maksimira i Dubrave prenamijenjen u intenzivnu građevinsku parcelu, što trenutno istražuje i Državno tužilaštvo.

Iako bi u gotovo svim navedenim slučajevima mogla i trebala intervenirati nadležna državna tijela, prije svega Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kao i Ministarstvo kulture, ona to uglavnom ne čine. Vera Petrinjak-Šimek pritom ističe još jedan novi problematični punkt, onaj oko rukometne arene na Laništu. Ondje se, naime, istovremeno grade drugi veliki objekti, međusobno udaljeni jedva desetak objekata. Nadležna ministrica Dropulić pritom najavljuje da će se žaliti Komori arhitekata, umjesto da sama nešto poduzme, dok je na tu situaciju, prema novinskim izvještajima, pročelnik gradskog Ureda za graditeljstvo Davor Jelavić "nemoćno klimao glavom", bez obzira što je upravo on izdao građevinske dozvole za sve te objekte.

Nedavni događaji predstavnike "Prava na grad" i Zelene akcije navode na tvrdnju kako ne samo da urušavanje "Nade Dimić" nije bilo nimalo slučajno, nego da je, naprotiv, riječ o scenariju koji bi se mogao ponoviti i na Cvjetnom trgu. Vera Petrinjak Šimek tvrdi da može čak i točno pokazati kuće koje bi se mogle "slučajno" srušiti zbog kopanja jame za šest podzemnih etaža. Te se jame kopaju do oboda parcela susjednih kuća, koje nemaju armirano-betonske konstrukcije, pa bi se lako mogle urušiti. Među njima ima i onih koje građani ne žele prodati, a investitor ih želi rušiti, kako bi ostvario prolaze od Cvjetnog trga do Gundulićeve i od Ilice do Varšavske. Konkretno, Petrinjak Šimek navodi primjer zgrade u Ilici 19, koju sadašnja vlasnica ni pod koju cijenu ne želi prodati. Ta zgrada je, pak, samo jedna u nizu onih s kojih je gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode skinuo oznaku zaštite, a sve u svrhu omogućavanja izgradnje čak četrnaest novih podzemnih garaža u najužoj gradskoj jezgri.

Značaj te jezgre, i to ne samo u kulturnom smislu, dodatno je naglasila sociologinja Saša Poljanec Borić iz Instituta Ivo Pilar, inače specijalizirana za ekspertizu društvenog i ekonomskog razvoja. Ona tvrdi kako je takozvana Lenucijeva potkova "povlašteni ekološki koridor, a istovremeno i socio-kulturni baštinski rezervoar iz kojeg se napaja cjelokupna hrvatska nacija". To je, prema njoj, "najvredniji prostor u državi, koji u zapadnim demokratskim sustavima ni po kojem kriteriju ne može imati plan razvoja koji se može sažeti u dvije riječi – garažiranje i konzumiranje".

Prema Saši Poljanec Boričić, u razvijenim društvima u takvoj bi se prioritenoj ekološko-baštinskoj zoni trebalo pojačati razvoj ugostiteljstva i kulturnih sadržaja, osigurati prostor za aktivnosti mladih, te svakako održati postojeću stambenu funkciju. Nasuprot tome, razvojna politika sadašnje gradske uprave ide u potpuno drugom smjeru. Jer, "ovaj koncept je primitivni razvojni plan paleoindustrijskog karaktera, koji će kao jedini efekt imati degradiranje ekološkog koridora u urbanom ambijentu, te uništavanje i ponižavanje socijalno-kulturnog kapitala nacije". Naime, "nad vrhunske kulturne institucije koje su smještene u tom dijelu grada nadvisit će se sustav garaža i konzumnih centara".

Slijedom svega navedenog, "Pravo na grad" i Zelena akcija i ovom su prilikom iznijeli nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva prema gradskim i državnim  vlastima: postavljanje političke odgovornosti Gradonačelnika i Gradskog poglavarstva za katastrofu u gradu na dnevni red zagrebačke Gradske skupštine; isključivanje zagrebačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode iz nadležnosti zagrebačke gradske vlasti i njegovo uključivanje u jedinstveni nacionalni sustav zaštite kulturne baštine; te glasovanje Gradske skupštine protiv izmjena Generalnog urbanističkog plana kojima se ukida zona zabrane gradnje javnih garaža u Donjem gradu.

No, dok se politika trenutno bavi predizbornom kampanjom, teško je, nažalost, povjerovati da će pitanja razvoja urbaniteta grada Zagreba doći u prvi plan. A dok su, dakle, oni koji bi mogli i nešto konkretno poduzeti zaokupljeni drugim temama, Milan Bandić i njegovi puleni i dalje će nastaviti raditi po svome, pri čemu bi eventualno donošenje novog Generalnog urbanističkog plana i pojedinačnih detaljnih urbanističkih planova za pojedine gradske četvrti trebali biti samo prvi, ali već sâm po sebi katastrofalan korak. Sigurno je, međutim, da građani neće šutjeti.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Srušeno kino Zagreb, sve napreduje prema Horvatinčićevom planu!
Cvjetni trg – rušenje u znaku triju šestica
Akcija 'Djela govore više od 2 milijarde kuna muljaža' dobila odgovor!
'Mutna' - flaširana voda s netaknutog vrela prevare
Ljuština aktivistima: Ja mogu proizvesti vodu, a vi samo mulj!
Forum Zagreb o gradskim trgovima
Što se događa s našim trgovima?
Akcija Pravo na grad u posjeti Kulmerovim dvorima i obitelji Todorić
Kulmerovi dvori - nekategorizirani hotel?!
O globalizaciji na izložbi 'Interzone'