Objavljen 'Pojmovnik rodne terminologije'

Kako, pak, Hrvatska često kaska za Zapadom, ali mu se i dalje želi što prije priključiti, često se događa da se novi pojmovi uvode u praksu bez dubljeg promišljanja njihovog značenja. Nerijetko se tako ili jednostavno doslovno preuzima engleski pojam, ili ga se, pak, mehanički izravno prevodi, ne vodeći računa o njegovim konotacijama, koje u prijevodu mogu biti i drukčije od onih izvornih.

Sve to, između ostalog, vrijedi i za područje onoga što se, u nedostatku boljeg izraza, naziva politikom ravnopravnosti spolova. Naime, dok zemlje Europske unije tu politiku imaju već temeljito razrađenu, u nas se ona, usprkos dobro koncipiranom Zakonu o ravnopravnosti spolova, još uvijek provodi u nedostatnom obimu. Jer, uzalud i zakon i nadležno pravobraniteljstvo, kada u svijesti onih koji bi tu politiku trebali provesti u djelo još nisu do kraja zaživjeli čak niti osnovni pojmovi vezani uz rodnu terminologiju.

Imajući u vidu upravo taj problem, zagrebački je Centar za ženske studije, u suradnji s Vladinim Uredom za ravnopravnost spolova, ovih dana objavio "Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije". Urednica ovog izdanja Rada Borić, međutim, naglašava kako je Pojmovnik, zapravo, rezultat dugogodišnjeg intelektualnog rada predavačica i studentica Centra za ženske studije. Pritom su glavne teme bile da li se razne koncepte samo preuzima, promišlja li ih se, te da li ih se i kako prevodi.

No, pokazalo se kako se na probleme može naići ne samo kod nekih u nas još neuvriježenih koncepata, nego čak i kod onih koji su već postali općeprihvaćenima, kao što je, primjerice, pojam ravnopravnosti spolova. On je, naime, već zaživio kroz, primjerice, institut Ureda za ravnopravnost spolova, što, međutim, isključuje druge srodne pojmove, poput rodne jednakosti ili ravnopravnosti muškaraca i žena, od kojih svaka ima i neke posebne nijanse. Predložak za pojmovnik nastao je, pak, u Odjelu Europske komisije za jednake mogućnosti. Rada Borić i njene suradnice pritom smatraju kako taj novi politički pojam jednakih mogućnosti, bez obzira na dobru zamisao, krije u sebi opasnost da se u njemu "žene izgube kao misleći subjekti". Dodatna poteškoća s terminologijom koju obuhvaća ovaj pojmovnik jest i činjenica da korištenje pojedinog pojma, nažalost, nije uvijek povezano i s njegovim razumijevanjem, što je osobito problematično kada te pojmove koriste oni koji bi ih trebali provoditi u praksi. Naime, prema Radi Borić, "jezik govori ne samo o duboko ukorijenjenim seksizmima i patrijarhatu, pa bi stoga oni i one koji provode politiku ravnopravnosti trebali i razumijeti barem osnovnu terminologiju". Upravo zbog toga, kao predložak je preuzet priručnik "100 words for equality", izrađen u već spomenutom Odjelu za jednake mogućnosti.

Koliko god se isprva može činiti kako bi već postojeći europski pojmovnik trebao biti dobro polazište za hrvatsku inačicu, priređivačice iz Centra za ženske studije ipak ga nisu doslovno prepisale. Jer, ubrzo se uvidjelo da su u njemu uglavnom zastupljeni pojmovi vezani uz jednake mogućnosti muškaraca i žena na tržištu rada, dok, istovremeno, nema pojmova poput, recimo, patrijarhata, transrodnosti ili prostitucije. Hrvatski je pojmovnik stoga proširen, te ukupno donosi 179 pojmova. Osim toga, i već postojeći pojmovi su temeljitije definirani ponekad i izrazito kritički. Svaka natuknica donosi pojam, njegovu definiciju u europskoj praksi, ali ga i preispituje iz perspektive feminističke kritike i hrvatske prakse.

Jedan od najuočljivijih autorskih, ali i aktivističkih zahvata u Pojmovnik jest ustrajnost na dvorodnom pisanju. Riječ je o jezičnom pitanju za koji se feminizam u svijetu, ali i kod nas vrlo dugo zalagao, iako je u suvremenoj teoriji sve izraženija teza kako dvorodnost, zapravo, samo potcrtava patrijarhalne binarne podjele. Rada Borić, međutim, smatra kako prethodnu fazu u feminističkom promišljanju jezika, koja u hrvatskom nikad nije zaživjela u široj upotrebi, ipak ne bi trebalo preskočiti. Jer, "jezik radi mentalne slike, pa ako kažemo da je u sobu ušao filozof, onda svi vidimo muškarca – a vrlo je važno reći da su i žene osvojile neke prostore". K tome, "ako morfološki postoji nastavak –kinja/-tkinja, a ne samo –ica, onda je bolje reći stomatologinja nego stomatologica, jer je sufiks –ica ipak izveden iz deminutiva".

Premda je izvorno zamišljen kao priručnik za državnu i lokalnu upravu, "Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije" namijenjen je svima koji se s tom terminologijom susreću, te se stoga može shvatiti i kao svojevrsna pristupačna feministička početnica. Osim toga, priređivačice naglašavaju kako je ova knjiga "work in progres", koji bi u konačnici mogao prerasti u prvi hrvatski feministički rječnik. A, s obzirom da takvi rječnici u većini zapadnoeuropskih kultura već odavno postoje, takav bi projekt svakako dobro došao i u Hrvatskoj.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Sve o Pojmovniku rodne terminologije